Historijat

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Washingtonskim sporazumom potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Od tada pa do kraja 2023. godine na Ustav Federacije BiH donesen je 131 amandman. 
 

Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da postoji 17 grupa amandmana.

Amandman I na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH, a objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 1/94. Ovim Amandmanom uspostavljeni su kantoni sa posebnim režimom: Hercegovačko-neretvanski i Srednjo bosanski.

Amandmane II - XXIV donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH na sjednici, održanoj 05. juna 1996. godine, a objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 13/97.

Amandmane XXV i XXVI na Ustav Federacije BiH donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997. godine, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 06. maja 1997. godine. Ova dva amandmana objavljena su u "Službenim novinama Federacije BiH ",br. 13/97.

Amandmane XXVII - LIV na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem provođenja Odluke Ustavnog suda BiH , br . 5/98 od 30. juna i 01. jula 2000. godine" o konstitutivnosti naroda ". Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 16/02.

Amandmane LVI - LXIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem ostvarivanja nezavisnog i nepristrasnog sudskog i tužilačkog sistema u Federaciji BiH. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 22/02.

Amandmane LXIV - LXVII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika i nosilaca izabranih funkcija (imunitet) definira na drugačiji način. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

Amandmane LXVIII - LXXXVII na Ustav Federacije BiH donio je, također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH "o konstitutivnosti naroda". Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

Amandman LXXXVIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. aprila 2003. (“vršenje funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga Federacije, u skladu sa odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom donošenja ovog amandmana visoki predstavnik je uzeo u obzir kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 28. marta 2003. godine u kojem je Upravni odbor naglasio potrebu za reformom odbrane s ciljem rješavanja pitanja koja su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i Hercegovine za integraciju u evroatlantske strukture. Ovaj amandman objavljen je u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03.

Amandmane LXXXIX - XCIV na Ustav Federacije BiH Parlament Federacije BiH usvojio je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 01. decembra 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. decembra 2003. godine. Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. decembra 2003. godine. Usvajanje ovih amandmana neposredno je vezano za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini koja predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u evroatlanske integracije. Ovi amandmani objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03.

Amandmane XCV - CII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. januara 2004. godine, a stupili su na snagu 15. marta 2004. godine (Odluka Visokog predstavnika, «Službene novine Federacije BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada Mostara.

Amandmane CIII i CIV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma, održanim 24. marta 2004. godine i 13. aprila 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. aprila 2004. godine. Ovi amandmani stupili su na snagu u ponoć, 14. aprila 2004. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04.

Amandman CIII donijet je u sklopu reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i, s tim u vezi, prenošenja ovlaštenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao države.

Amandman CIV odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s tim u vezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za neposredan izbor općinskih načelnika u Federaciji.

Amandman CV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 25. maja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 02. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

I ovaj amandman dio je reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, odnosno podrazumijeva prenošenje nadležnosti koja se odnosi na osnivanje općinskih sudova sa kantonalnog na federalni nivo vlasti. Ovaj amandman stupio je na snagu u ponoć, 03. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

Amandmane CVI - CVIII usvojio je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 12. decembra 2005. godine, i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 14. decembra 2005. godine. I ovi amandmani dio su reforme odbrane u Bosni i Hercegovini i u suštini predstavljaju potpuno prenošenje nadležnosti Federacije BiH u oblasti odbrane na državu Bosnu i Hercegovinu.

Amandmani CVI - CVIII na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć, 14. decembra 2005. godine, a objavljeni su u " Službenim novinama Federacije BiH”, br. 71/05 .

Amandman CVI. donio je Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, Odlukom broj 387/05 od 9. decembra.2005.godine, koja je objavljena u ''Službenim novinama Federacije BiH'', broj 72/05 od 26.decembra.2005.godine.Ovaj Amandman je stupio na snagu 31.decembra 2005.godine ,a tiče se umanjenja plaća i/ili drugih naknada sudijama.

Amandman CIX na Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. novembra 2008. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. decembra 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30. decembra 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH. Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih delegata.

Amandmane CX-CXXX donio je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 2. oktobra 2022.godine u cilju implementacije, između ostalog, Presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. decembra 2016. godine u predmetu br. U 23/14 (predmet Ljubić), a u kojoj je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B, član 10.12(2), u dijelu u kojem se navodi da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, kao i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16A(2) tač. a) do j) Izbornog zakona BiH, nisu u skladu s članom I/2. Ustava BiH. Istovremeno je naloženo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da te odredbe uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda. Kako Parlamentarna skupština BiH nije izvršila naloženo usklađivanje Visoki predstavnik je nametnuo navedene amandmane kojim se uređuje broj delegata i način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Povećan je broj delegata konstitutivnih naroda sa 17 na 23 delegata i broj iz reda ostalih sa 7 na 11 delegata tako da ukupan broj prema ovim amandmanima sada čini 80 delegata.

Nametnutim amandmanima otklonjene su i određene barijere prilikom konstituiranja i funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH. Brisana je odredba Ustava Federacije prema kojoj je bilo moguće proglasiti vitalnim interesom praktično svako pitanje ako tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. S tim u vezi izvršene su i izmjene procedura koje se odnose na vitalni interes tako da su raniji amandmani (XXXIX i XL) praktično stavljeni van snage. Također je promjenjen način biranja sudija u Vijeće za zaštitu vitalnog interesa koje sada bira Ustavni sud Federacije iz reda sudija tog suda.

Ovim amandmanima otklonjene su i moguće opstrukcije prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH kao i sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Izmijenjen je i način distribucije ključnih funkcija u Federaciji BiH.

Kod izračunavanja demografskih podataka ranija ustavna odredba predviđala je korištenje objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine. Amandmanom CXXVIII predviđa se korištenje posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Amandmanom CXXX zahtijeva se od zakonodavne i izvršne vlasti Federacije, kantona, gradova i općina uspostava odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 79/22.

Amandman CXXXI donio je Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 27. aprila 2023.g kako bi se omogućio imenovanje Vlade Federacije BiH kao i eventualne buduće opstrukcije prilikom formiranju Vlade Federacije BiH.

Također, Visoki predstvanik za BiH je 27. aprila 2023.g donio je Odluka ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/23) kojom se na 24 sata deblokira imenovanje Vlade Federacije BiH na način da je za imenovanje Vlade potrebna saglasnost samo jednog od potpredsjednika Federacije BiH.

Odluka o deblokiranju imenovanja Vlade Federacije i Amandman CXXXI objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 31/23.