Kratka povijest
Federacija Bosne i Hercegovine utemeljena je Washingtonskim sporazumom potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od zastupnika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština prestala je s radom u listopadu 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Od tada pa do kraja 2023. godine na Ustav Federacije BiH donesen je 131 amandman.
Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Zastupničkog doma i Doma naroda.
Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da postoji 17 skupina amandmana.
Amandman I. na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH, a objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 1/94. Ovim su amandmanom uspostavljeni kantoni s posebnim režimom: Hercegovačko-neretvanski i Srednjohrvanski.
Amandmane II. – XXIV. donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH na sjednici održanoj 05. lipnja 1996. godine, a objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 13/97.
Amandmane XXV. i XXVI. na Ustav Federacije BiH donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. travnja 1997. godine, i na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 06. svibnja 1997. godine. Ova su dva amandmana objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH ", br. 13/97.
Amandmane XXVII. – LIV. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch radi provođenja Odluke Ustavnoga suda BiH , br . 5/98 od 30. lipnja i 01. srpnja 2000. godine " o konstitutivnosti naroda ". Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 16/02.
Amandmane LVI. – LXIII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch radi ostvarivanja neovisnoga i nepristrasnoga sudbenoga i tužiteljskoga sustava u Federaciji BiH. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 22/02.
Amandmane LXIV. – LXVII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika i nositelja izabranih dužnosti (imunitet) definira na drukčiji način. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.
Amandmane LXVIII. – LXXXVII. na Ustav Federacije BiH donio je, također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown radi dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH s Odlukom Ustavnoga suda BiH "o konstitutivnosti naroda". Ovim je amandmanima, između ostalog, definiran mehanizam zaštite vitalnoga interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je dužnost predsjednika kantona i zamjenika federalnoga ministra. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.
Amandman LXXXVIII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za hrvnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. travnja 2003. (“vršenje dužnosti vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga Federacije, sukladno odredbama o civilnome zapovjedništvu iz članka V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom donošenja ovoga amandmana visoki predstavnik uzeo je u obzir kominike Upravnoga vijeća Vijeća za implementaciju mira od 28. ožujka 2003. godine u kojem je Upravno vijeće naglasilo potrebu za reformom obrane radi rješavanja pitanja što su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i Hercegovine za integraciju u euroatlantske strukture. Ovaj je amandman objavljen u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03.
Amandmane LXXXIX. – XCIV. na Ustav Federacije BiH Parlament Federacije BiH usvojio je na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 01. prosinca 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. prosinca 2003. godine. Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. prosinca 2003. godine. Usvajanje ovih amandmana u izravnoj je svezi s reformom obrane u hrvni i Hercegovini koja predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u euroatlanske integracije. Ovi su amandmani objavljeni u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03.
Amandmane XCV. – CII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. siječnja 2004. godine, a stupili su na snagu 15. ožujka 2004. godine (Odluka visokog predstavnika, «Službene novine Federacije BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja što se odnose na preustroj Grada Mostara.
Amandmane CIII. i CIV. usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Zastupničkoga doma, održanim 24. ožujka 2004. godine i 13. travnja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. travnja 2004. godine. Ovi su amandmani stupili na snagu u ponoć, 14. travnja 2004. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04.
Amandman CIII. donijet je u sklopu reforme pravosudnoga sustava u hrvni i Hercegovini i, s tim u svezi, prenošenja ovlasti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine kao države.
Amandman CIV. odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s tim u svezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za izravan izbor općinskih načelnika u Federaciji.
Amandman CV. usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 25. svibnja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 02. lipnja 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.
I ovaj amandman dio je reforme pravosudnoga sustava u hrvni i Hercegovini, odnosno podrazumijeva prenošenje mjerodavnosti koja se odnosi na osnivanje općinskih sudova s kantonalne na federalnu razinu vlasti. Ovaj amandman stupio je na snagu u ponoć, 03. lipnja 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.
Amandmane CVI. – CVIII. usvojio je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 12. prosinca 2005. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 14. prosinca 2005. godine. I ovi amandmani dio su reforme obrane u hrvni i Hercegovini i u suštini predstavljaju potpuno prenošenje mjerodavnosti Federacije BiH u oblasti obrane na državu hrvnu i Hercegovinu.
Amandmani CVI. – CVIII. na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć, 14. prosinca 2005. godine, a objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 71/05 .
Amandman CVI. donio je Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, Odlukom broj 387/05 od 9. prosinca 2005. godine koja je objavljena u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 72/05 od 26. prosinca 2005.godine. Ovaj amandman je stupio na snagu 31. prosinca 2005. godine, a tiče se umanjenja plaća i/ili drugih naknada sucima.
Amandman CIX na Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 18. listopada 2008. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. prosinca 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30. prosinca 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH. Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih delegata.
Amandmane CX.-CXXX. donio je Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 2. listopada 2022.godine u cilju implementacije, između ostalog, Presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. prosinca 2016. godine u predmetu br. U 23/14 (predmet Ljubić), a u kojoj je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B, članak 10.12(2), u dijelu u kojem se navodi da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, kao i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe članka 20.16A(2) toč. a) do j) Izbornog zakona BiH, nisu sukladni članku I/2. Ustava BiH. Istovremeno je naloženo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da te odredbe uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda. Kako Parlamentarna skupština BiH nije izvršila naloženo usklađivanje Visoki predstavnik je nametnuo navedene amandmane kojim se uređuje broj izaslanika i način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Povećan je broj izaslanika konstitutivnih naroda sa 17 na 23 izaslanika i broj iz reda ostalih sa 7 na 11 izaslanika tako da ukupan broj prema ovim amandmanima sada čini 80 izaslanika.
Nametnutim amandmanima otklonjene su i određene barijere prilikom konstituiranja i funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH. Brisana je odredba Ustava Federacije prema kojoj je bilo moguće proglasiti vitalnim interesom praktično svako pitanje ako tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Domu naroda. S tim u vezi izvršene su i izmjene procedura koje se odnose na vitalni interes tako da su raniji amandmani (XXXIX. i XL.) praktično stavljeni izvan snage. Također je promjenjen način biranja sudaca u Vijeće za zaštitu vitalnog interesa koje sada bira Ustavni sud Federacije iz reda sudaca tog suda.
Ovim amandmanima otklonjene su i moguće opstrukcije prilikom izbora predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH kao i sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Izmijenjen je i način distribucije ključnih dužnosti u Federaciji BiH.
Kod izračunavanja demografskih podataka ranija ustavna odredba predviđala je korištenje objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine. Amandmanom CXXVIII. predviđa se korištenje posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Amandmanom CXXX, zahtijeva se od zakonodavne i izvršne vlasti Federacije, kantona, gradova i općina uspostava odgovarajuće strukture za inkluzivno sudjelovanje mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti na navedenim razinama vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 79/22.
Amandman CXXXI. donio je Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 27. travnja 2023.g kako bi se omogućilo imenovanje Vlade Federacije BiH kao i otklonile eventualne buduće opstrukcije prilikom formiranja Vlade Federacije BiH.
Također, Visoki predstvanik za BiH je 27. travnja 2023.godine donio Odluku ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/23) kojom se na 24 sata deblokira imenovanje Vlade Federacije BiH na način da je za imenovanje Vlade potrebna suglasnost samo jednog od dopredsjednika Federacije BiH.
Odluka o deblokiranju imenovanja Vlade Federacije i Amandman CXXXI. objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 31/23.