Kratka povijest 



Federacija Bosne i Hercegovine utemeljena je Washingtonskim sporazumom potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od zastupnika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština prestala je s radom u listopadu 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Od tada pa do kraja 2008. godine na Ustav Federacije BiH doneseno je 109 amandmana.

 

Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Zastupničkog doma i Doma naroda.

 

Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da postoji 13 skupina amandmana.

 

Amandman I. na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH, a objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 1/94. Ovim su amandmanom uspostavljeni kantoni s posebnim režimom: Hercegovačko-neretvanski i Srednjohrvanski.

 

Amandmane II. – XXIV. donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH na sjednici održanoj 05. lipnja 1996. godine, a objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 13/97.

 

Amandmane XXV. i XXVI. na Ustav Federacije BiH donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. travnja 1997. godine, i na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 06. svibnja 1997. godine. Ova su dva amandmana objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH ", br. 13/97.

 

Amandmane XXVII. – LIV. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch radi provođenja Odluke Ustavnoga suda BiH , br . 5/98 od 30. lipnja i 01. srpnja 2000. godine " o konstitutivnosti naroda ". Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 16/02.

 

Amandmane LVI. – LXIII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch radi ostvarivanja neovisnoga i nepristrasnoga sudbenoga i tužiteljskoga sustava u Federaciji BiH. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 22/02.

 

Amandmane LXIV. – LXVII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika i nositelja izabranih dužnosti (imunitet) definira na drukčiji način. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

 

Amandmane LXVIII. – LXXXVII. na Ustav Federacije BiH donio je, također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown radi dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH s Odlukom Ustavnoga suda BiH "o konstitutivnosti naroda". Ovim je amandmanima, između ostalog, definiran mehanizam zaštite vitalnoga interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je dužnost predsjednika kantona i zamjenika federalnoga ministra. Ovi su amandmani objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

 

Amandman LXXXVIII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za hrvnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. travnja 2003. (“vršenje dužnosti vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga Federacije, sukladno odredbama o civilnome zapovjedništvu iz članka V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom donošenja ovoga amandmana visoki predstavnik uzeo je u obzir kominike Upravnoga vijeća Vijeća za implementaciju mira od 28. ožujka 2003. godine u kojem je Upravno vijeće naglasilo potrebu za reformom obrane radi rješavanja pitanja što su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i Hercegovine za integraciju u euroatlantske strukture. Ovaj je amandman objavljen u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03.

 

Amandmane LXXXIX. – XCIV. na Ustav Federacije BiH Parlament Federacije BiH usvojio je na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 01. prosinca 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. prosinca 2003. godine. Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. prosinca 2003. godine. Usvajanje ovih amandmana u izravnoj je svezi s reformom obrane u hrvni i Hercegovini koja predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u euroatlanske integracije. Ovi su amandmani objavljeni u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03.

 

Amandmane XCV. – CII. na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. siječnja 2004. godine, a stupili su na snagu 15. ožujka 2004. godine (Odluka visokog predstavnika, «Službene novine Federacije BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja što se odnose na preustroj Grada Mostara.

 

Amandmane CIII. i CIV. usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Zastupničkoga doma, održanim 24. ožujka 2004. godine i 13. travnja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. travnja 2004. godine. Ovi su amandmani stupili na snagu u ponoć, 14. travnja 2004. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04.

 

Amandman CIII. donijet je u sklopu reforme pravosudnoga sustava u hrvni i Hercegovini i, s tim u svezi, prenošenja ovlasti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine kao države.

 

Amandman CIV. odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s tim u svezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za izravan izbor općinskih načelnika u Federaciji.

 

Amandman CV. usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 25. svibnja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 02. lipnja 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

 

I ovaj amandman dio je reforme pravosudnoga sustava u hrvni i Hercegovini, odnosno podrazumijeva prenošenje mjerodavnosti koja se odnosi na osnivanje općinskih sudova s kantonalne na federalnu razinu vlasti. Ovaj amandman stupio je na snagu u ponoć, 03. lipnja 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

 

Amandmane CVI. – CVIII. usvojio je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 12. prosinca 2005. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 14. prosinca 2005. godine. I ovi amandmani dio su reforme obrane u hrvni i Hercegovini i u suštini predstavljaju potpuno prenošenje mjerodavnosti Federacije BiH u oblasti obrane na državu hrvnu i Hercegovinu.

 

Amandmani CVI. – CVIII. na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć, 14. prosinca 2005. godine, a objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 71/05 .

 

Amandman CIX na Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 18. listopada 2008. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. prosinca 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30. prosinca 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH. Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih delegata.