Predsjedateljica Bradara za „Večernji list“ o radu Doma u prošloj i planovima za 2017. godinu

09.01.2017.

Vođeni načelom da preglasavanja nikomu ne donose ništa dobro te da su u pravilu uvod u krizu, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH  u 2016.godini nije dopustio da se scenarij preglasavanja hrvatskih ministara u Vladi Federacije BiH te u Zastupničkom domu prilikom donošenja određenih zakonskih  rješenja ponovi i u  Domu naroda. Odnosi se to prije svega na Zakone o igrama na sreću i reviziji branitelja  koji su u 2016.-oj godini najčešće spominjani zakoni od svih koji su se našli u proceduri oba doma Parlamenta Federacije BiH.  Primjerice, Dom naroda na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2016. godine Zakon o igrama na sreću usvojio je u formi Nacrta, odnosno iz žurne vratio u redovitu proceduru, upravo kako bi se dobilo što kvalitetnije i svima prihvatljivo zakonsko rješenje, ističe Lidija Bradara, predsjedateljica ovog Doma na početku razgovora za Večernji list, izdanje za BiH u kojemu se osvrnula na rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u prošloj te iznijela planove rada za 2017. godinu.

 „Načelo rada Doma naroda dok sam ja predsjedateljica jest da se o svakom zakonu pomno vodi računa. Ako je prilikom utvrđivanja u Vladi F BiH predlagatelj zakona preglasan, onda to sasvim sigurno nije dobro kao što nije dobro ni podleći podleći bilo čijim pritiscima, na uštrb kvalitete zakonskog rješenja koje donosimo. Ako u proceduri imamo zakone kao što su Zakon o mirovinsko invalidskom osiguranju koji se tiče svih nas, onda je zaista bespotrebno srljati u  brzo donošenje koje će mnoge oštetiti,  neće biti provodivo ili čemo zbog procedura donošenja završiti na Ustavnom sudu“, pojašnjava predsjedateljica Doma naroda. Pri tom odbacuje i napise pojedinih medija koji su pisma potpore donošenju nekih zakona, primjerice Zakona o energetskoj učinkovitosti, protumačili kao pritisak međunarodnih predstavnika da se donese ovaj zakon. „Naravno da nam je Zakon o energetskoj učinkovitosti potreban, ali ne bilo kakav već kvalitetan zakon koji je prihvatljiv svima na koje se odnosti i u čije nadležnosti zadire“, kaže Bradara za „Večernjak“.

Po njezinim riječima, Dom naroda posebno je fokusiran na interese županija jer je ujedno i Dom županija. „Prilikom donošenja zakona iz podijeljene nadležnosti mišljenje županija je obavezno. Mi smo ujedno i Dom županija jer se naši izaslanici biraju iz županijskih Skupština te kao takvi imaju dvostruki legitimitet“, kaže predsjedateljica Doma naroda te dodaje kako je aktualni saziv dosta radio i planira nastaviti raditi na uspostavi što bolje komunikacije sa županijama, uz ostalo, i kao jednog od preduvjeta na europskom putu kojim je BiH krenula upravo u 2016.-toj, predajom Zahtjeva za članstvo početkom te njegovim prihvaćanjem krajem prošle godine.   „Prije službenog usvajanja mehanizma koordinacije, mi u Domu naroda smo uspostavili vlastiti mehanizam koordinacije i suradnje sa županijama kojima smo predstavili sve što ih čeka na europskom putu, njihov dio obveza iz Upitnika, sukladno ustavnim nadležnostima županija. Takve aktivnosti u ovoj godini ćemo dodatno intenzivirati kako bi u što kraćem roku odgovorili na pitanja iz Upitnika Europske komisije“, kaže Bradara.  

Osim brige o ineteresima županija, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ponovno je mjesto u kojemu se brane interesi konstititutivnih naroda. „Ustav nam je dao nadležnost braniti interese konstitutivnih naroda i mi ćemo to uraditi kad god zatreba jer Dom naroda treba biti ono što mu ime govori, Dom svih naroda i građana u Federaciji BiH, mjesto u kojemu će se braniti interesi svih  koji žive u Federaciji BiH“, dodaje Bradara.

Promatrajući rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u 2016. godini kroz statističke pokazatelje,    dolazi se do padataka kako je aktualni saziv Doma naroda dosad održao ukupno 30 sjednica, od čega je polovica redovitih dok su ostale izvanredne te dvije tematske, o stanju u elektro- energetskom sektoru i zdravstvu. Na njima je usvojeno blizu 300 akata među kojima je 65 zakona i 50 nacrta zakona.  U pripremu tematskih sjednica, naročito one o zdravstvu,  uloženi su mjeseci rada i truda cijelog Kolegija,  kaže predsjedateljica u Doma naroda  naglašavajući kako bi se učinci donesenih zaključaka s tematske sjednice o zdravstvu trebali  osjetiti već u ovoj godini, zahvaljujući najviše primjedbama na Proračun Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda kojima su barem dijelom prepoznate i potrebe bolnica čiji je osnivač Federacija BiH, dodaje predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Pri tom je  odbacila optužbe o višemjesečnom neradu Parlamenta F BiH, konkretno Doma naroda.  „Podsjetila bih javnost da smo tematsku sjednicu o zdravstvu  imali krajem lipnja. Iako je kampanja za lokalne izbore bila u punom jeku, Dom je dva puta zasjedao i u rujnu, kao i svim ostalim mjesecima u godini, s tim da smo u prosincu održali nekoliko sjednica tako da optužbe o višemjesečnom zastoju u radu jednostavno ne stoje, barem kad je Dom naroda u pitanju. Jedino što je ovaj Dom blokirao, a na to sam ponosna, su preglasavanja i prenošenja krize iz izvršne u zakonodavnu vlast! “, naglašava Bradara.  Ponosna je dodaje i na principijelonst  koju je prilikom donošenja Zakona o reviziji branitelja pokazao Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda koji se izborio za ubrzanje procesa pokrenutih nakon nezakonite revizije, odnosno ustupanje dijela predmeta s Vrhovnog na Županijske sudove.   „Zahvaljujući  mudrim i odgovornim odlukama rukovodstva Doma naroda, kriza izvršne vlasti nije  se odrazila na rad ovog Doma koji je, kao što sam i kazala zasjedao redovito, donosio zakone i odluke. Među njima su  i Proračun F BiH za 2017. godinu kao i  proračuni fondova kao što su Fond MIO, potom Fond zdravstvenog osiguranja i drugi. Njihovo donošenje u zakonskom roku najvažniji je preduvjet ne samo financijske već i socijalne i političke stabilnosti. Smatram da preglasavanja nikad nisu dobra i da takav način rada koji se događao u Vladi Federacije BiH ništa dobro ne može donijeti.  Da stalni razgovori i dogovor za mene nemaju alternativu pokazuje i broj održanih sjednica Kolegija Doma naroda kojih je dosad bilo skoro 40 ali i dobra suradnja s rukovodstvom Zastupničkog doma koju su pohvalili i čelnici Delegacije EU u BiH, zatim suradnja s Vladom Federacije BiH čije smo skoro sve zakone upućene u proceduru usvojili. Način je to rada s kojim nastavljam i u 2017. godini.“, ističe predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Govoreći o suradnji s izvršnom vlašću, Bradara posebno ističe odličnu suradnju s Jelkom Milićević dopredsjednicom Vlade i ministricom financija. Dvije žene koje je HDZ BiH predložila na čelne dužnosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Federacije BiH na neki su način okosnica suradnje dvije spomenute razine vlasti budući da je ministarstvo financija na čijem je čelu Milićević predlagatelj više od 80 posto zakona upućenih u parlamentarnu proceduru, a Dom naroda stavio je ih skoro sve na dnevni red.   

Među prioritetima rada u 2017. godini Bradara je navela nastavak donošenja reformskih, ekonomsko- socijalnih i zakona koji će stanovnicima Federacije BiH jamčiti jednakost i pravnu sigurnost te u konačnici  BiH približiti Europskoj uniji ali i kreirati što povoljnije okruženje za nove investicije i otvaranje radnih mjesta kao i osigurati ravnomjeran razvoj Federacije BiH.  „Godinu na čijem smo početku ocijenila bih godinom izazova koje, ukoliko budemo na tomu radili, možemo pretvoriti u godinu velikih mogućnosti za Federaciju i BiH, godinu u kojoj ćemo ubrzati naš europski put i približiti nam europske standarde života i rada. Naravno da zo to treba puno raditi, ali i mijenjati  propise  i prilagođavati ih europskim. Kada shvatimo kako nam je to neophodno prije svega radi nas samih, članstvo u EU postaje pitanje dana. Dom naroda Parlamenta F BiH spreman je za sve spomenute procese“, zaključuje Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u razgovoru za Večernji list objavljenom 09.siječnja 2017 godine.

Preuzeto iz Večernjeg lista,  izdanje za BiH