Odnosi BiH i EU

 

Jedan od osnovnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine jest postizanje punopravnog članstva u Europskoj uniji. Integracija u Europsku uniju za Bosnu i Hercegovinu znači zauzimanje odgovarajućeg mjesta u europskoj obitelji demokratskih zemalja. BiH i njeni građani dijele ciljeve, vrijednosti i principe EU i opredijeljeni su da razvijaju društvo na sustavu vrijednosti i dostignuća europskih demokracija. Istodobno su odlučni u namjeri da budu sastavni dio modernih europskih političkih, ekonomskih i sigurnosnih struktura.

U lipnju 1998. godine, uspostavljanjem EU/BiH Savjetodavne radne skupine (CTF), koja obezbjeđuje tehničku i stručnu pomoć u području uprave, regulatornog okvira i politike, načinjen je prvi zvanični korak BiH ka članstvu u EU. U lipnju iste godine, EU i BiH su i zvanično potpisale "Deklaraciju o posebnim odnosima između EU i BiH". Regionalni pomak u smislu integracija nastupio je 1999. godine, jasnom predanošću EU članstva Zapadnog Balkana. S tim u vezi, u lipnju 2000. godine, države članice EU su odlučile dodijeliti status potencijalnih kandidata svim zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP), uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Svoj EU put Bosna i Hercegovina je i formalno odredila uspostavom diplomatskih odnosa s EU i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Ovim je uspostavljen okvir za provedbu pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi kao uvjet približavanja EU. 15. veljače 2016. godine BiH je podnošenjem formalnog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU poduzela prvi korak ka stjecanju statusa države kandidatkinje. Nakon toga je Vijeće zatražilo od Europskog povjerenstva da pripremi avis (mišljenje o sposobnosti i spremnosti BiH za članstvo u EU) a koje se izrađuje na temelju analitičkog instrumenta politike proširenja EU, tzv. Upitnika. Upitnik s 3.897 pitanja, čiji je cilj pregled političkog, pravnog, ekonomskog i upravnog sustava države, uručen je BiH u prosincu 2016. godine. 28. veljače 2018. godine BiH je dostavila odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Europskog povjerenstva, a 4. ožujka 2019. predala odgovore na dodatnih 655 pitanja.

29. svibnja 2019. godine Europsko povjerenstvo je objavilo Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji i Analitičko izvješće koje donosi sveobuhvatnu mapu puta za reforme u BiH u području demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i javne uprave. Europsko povjerenstvo smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

 

 

BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja

 

BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016. godine. Taj čin je bio uvjetovan napretkom države u provedbi ekonomsko-socijalnih, političkih reformi i reformi vladavine prava i prava manjina sadržanih u reformskim agendama i pratećim akcijskim planovima. BiH je morala da poduzme niz složenih koraka u kontekstu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sporazum između EU i njenih država članica s jedne i BiH s druge strane, stupio je na snagu 1. lipnja 2015. godine.

Kako bi se osigurala ispravna provedba SSP-a, uspostavljena su sljedeća tijela:

  • Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje - forum zastupnika Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta;
  • Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje – čine ga članovi Vijeća EU-a i članovi Europskog povjerenstva, zajedno s predstavnicima Vijeća ministara BiH, a odgovorno je za nadzor nad provedbom SSP-a;
  • Odbor za stabilizaciju i pridruživanje - tijelo na tehničkoj razini koje pomaže Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u izvršenju svojih dužnosti;
  • Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnovati pododbore u svrhu odgovarajuće provedbe obveza.

 

Ključni događaji u odnosima BiH i EU

 

  • 29. svibanj 2019.: Europsko povjerenstvo objavilo Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji
  • Veljača 2018
    Vlasti Bosne i Hercegovine uručile odgovore na upitnik predsjedniku Junckeru i povjereniku Hahnu.
    Europsko povjerenstvo usvojilo svoju strategiju za "Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačani angažman sa zapadnim Balkanom".
  • 9. prosinac 2016.: Uručen upitnik Europskog povjerenstva Bosni i Hercegovini
  • 20. rujan 2016.: Vijeće EU poziva Europsko povjerenstvo da podnese svoje mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji
  • 15. veljače 2016.: Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji
  • lipanj 2015.: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH stupio na snagu
  • 15. prosinac 2010.: Bezvizni režim uveden za sve građane BiH nosioce biometrijskih putovnica
  • 31. srpanj 2008. godine: BiH i Europsko povjerenstvo potpisale Financijski sporazum o državnom programu za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) za 2007. godinu
  • srpanj 2008.: Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima stupa na snagu
  • 16. srpanj 2008.: Europsko povjerenstvo i BiH potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
  • 5. srpanj 2008.: Europsko povjerenstvo predstavilo Mapu puta kojom se postavljaju referentne vrijednosti za ukidanje viznog režima
  • 26. svibanj 2008.: Pokrenut dijalog o ukidanju viznog režima
  • 20. veljače 2008 .: Bosna i Hercegovina potpisala Okvirni sporazum o IPA fondovima
  • 18. veljače 2008.: Vijeće usvojilo novo Europsko partnerstvo
  • siječanj 2008.: Sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji stupaju na snagu
  • prosinac 2007.: Nakon procjene komesara za proširenje Olli Rehna da između političkih vođa u BiH postoji dovoljna mjera usaglašenosti po pitanju reformi, u Sarajevu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom
  • prosinac 2006 .: Tehnički pregovori o SSP-u između EU i BiH uspješno okončani, ali Sporazum ne može biti parafiran i formalno zaključen usljed nedostatka napretka u ključnim reformama.
  • studeni 2005.: Pregovori o SSP-u između EU i BiH su službeno pokrenuti
  • listopad 2005.: Europsko povjerenstvo procjenjuje da je BiH ostvarila zadovoljavajući napredak u provedbi reformi iz Studije izvodljivosti i preporučuje otpočinjanje pregovora o SSP-u
  • lipanj 2004.: EU usvaja prvo Europsko partnerstvo za BiH (izmijenjeno 2006.)
  • studeni 2003: Europsko povjerenstvo izrađuje Studiju izvodljivosti kojom procjenjuje kapacitet BiH da provede eventualni budući SSP. Studija zaključuje da se sa pregovorima treba početi kada BiH ostvari napredak po pitanju šesnaest ključnih prioriteta
  • lipanj 2003: Samit u Solunu; PSP je potvrđen kao politika EU prema zapadnom Balkanu. Potvrđena je EU perspektiva za zemlje tog područja
  • 2001.: Prva godina novog CARDS programa, posebno dizajniranog za potrebe zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP)
  • studeni 2000.: Samit u Zagrebu; EU i zemlje zapadnog Balkana (uključujući BiH) službeno usvajaju PSP
  • lipanj 2000 .: Europsko vijeće izjavljuje da su sve zemlje Stabilizacije i pridruživanja "potencijalni kandidati" za članstvo u EU
  • svibanj 1999.: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) za pet zemalja Jugoistočne Europe, uključujući BiH
  • lipanj 1998: Uspostavlja se Savjetodavna radna skupina EU-BiH
    1997: Regionalni pristup: EU uspostavlja političke i ekonomske uvjete za razvijanje bilateralnih odnosa
     

Koji su koraci u procesu pristupanja EU i gdje se u njemu Bosna i Hercegovina trenutno nalazi?

  1. Preliminarna faza zemlja koja teži pristupanju Europskoj uniji uspostavlja ugovorni odnos s EU. To znači da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u slučaju BiH SSP - potpisuje između takozvane zemlje potencijalnog kandidata za članstvo i Europske unije. Taj sporazum mora ratificirati zemlja koja je potencijalni kandidat za članstvo i sve zemlje članice EU, a potom on stupa na snagu. Bosna i Hercegovina je ovaj uvjet već ispunila.
  2. Vjerodostojan zahtjev se podnosi EU (u praksi to znači članici koji predsjedava EU u okviru šestomjesečnog predsjedavanja na principu rotacije).
    - 15. veljače 2016.: Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
  3. Glavna institucija EU za pokretanje inicijativa, Europsko povjerenstvo vrši početnu procjenu zahtjeva i dostavlja svoje mišljenje Vijeću Europske unije, koje predstavlja tijelo EU u okviru kojeg djeluju predstavnici vlada zemalja članica. Vijeće Europske unije odlučuje da li će državi koja je podnijela zahtjev dodijeliti status zemlje kandidata. - 29. svibanj 2019.: Europsko povjerenstvo objavilo Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
  4. Ukoliko to učini, sljedeći korak predstavlja otvaranje pregovora o pristupanju. Tek kada se to učini, a ne po automatizmu – Europsko povjerenstvo provodi detaljnu provjeru pravnog sustava zemlje kandidata u okviru postupka koji je poznat kao kao "screening" (analitički pregled usklađenosti zakonodavstva). U Izvješću o pregledu se navodi šta zemlja kandidat za članstvo treba izmjeniti kako bi se uskladila s pravima i obvezama koji su obvezujući za sve zemlje članice EU (što je također poznato i kao pojam koji vodi porijeklo iz francuskog jezika „acquis“ – pravna tečevina).
  5. Za pristupne pregovore takozvani EU acquis je podijeljen u 35 poglavlja, svako pokriva određeno konkretno područje politike/strateško područje, kao što su poljoprivreda, okoliš, pravosuđe i temeljna prava, ili slobodno kretanje ljudi, robe, usluga, kapitala itd. Zemlja kandidat i EU se usuglašavaju oko toga šta treba promijeniti i na koji način. Cilj procesa pregovaranja je da zemljama kandidatima pomogne kako bi se pripremile za ispunjavanje obveza članstva u EU, za što je obično potrebno nekoliko godina.
  6. Nakon što se svi kriteriji ispune i svako poglavlje zatvori, postignuti dogovori se formuliraju u ugovor o pristupanju. Nakon što tekst ugovora dobije potporu Europskog povjerenstva i Vijeća Europske unije, tijelo EU koje se bira na direktnim izborima, Europski parlament trebao bi dati svoju saglasnost na ugovor koji potom moraju potpisati zemlja kandidat i sve zemlje članice EU. Nakon toga, zemlja kandidat postaje zemlja pristupnica.
  7. Nakon što se ugovor potpiše, moraju ga ratificirati zemlja pristupnica i pojedinačno svaka zemlja članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama (npr. glasovanjem u parlamentu, na referendumu).
  8. Zemlja pristupnica potom postaje zemlja članica EU danom koji je naveden u ugovoru o pristupanju.

Sustav koordinacije
 

Koordinacija procesa europskih integracija podrazumijeva aktivnosti koje se sprovode s ciljem osiguranja što većeg stupnja usklađenosti i koherentnosti u radu institucija na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini vezanih za izvršenje ugovornih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, kao i drugih obveza iz procesa europskih integracija.

Sustavom koordinacije uređuje se i način ostvarivanja komunikacije između institucija u Bosni i Hercegovini, s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenog stajališta u ime Bosne i Hercegovine u komunikaciji sa institucijama Europske unije.

Koordinacija procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini zasniva se na principima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini i zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti i njihovih institucija u pojedinim oblastima obuhvaćenim procesom europskih integracija, osiguranja vidljivosti, te odgovornosti svih razina vlasti za blagovremeno i djelotvorno ispunjavanje obveza iz procesa europskih integracija iz njihove nadležnosti.

Koordinacija procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini ostvaruje se na horizontalnoj (koordinacija unutar jedne razine organizacije vlasti) i vertikalnoj razini (koordinacija između različitih razina organizacije vlasti). Strukture i modalitete ostvarenja horizontalne koordinacije svaka razina vlasti uređuje samostalno, u skladu sa svojim ustavnim poretkom i upravno - pravnim specifičnostima, kapacitetima i potrebama. S ciljem djelotvorne provedbe vertikalne koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini, uspostavljaju se sljedeća zajednička tijela: a) Kolegij za europske integracije b) ministarske konferencije c) Povjerenstvo za europske integracije d) radne skupine za europske integracije.

S ciljem nadzora nad provođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i osiguranjem funkcionalne povezanosti između tijela unutrašnjeg sustava koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini te djelovanja i zastupanja usuglašenog "јednog glasa" u ime Bosne i Hercegovine, u sastavu zajedničkih tijela između Bosne i Hercegovine i Europske unije u ime Bosne i Hercegovine djeluju: a) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje; b) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje; c) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru pododborā za stabilizaciju i pridruživanje; d) stalne delegacije Bosne i Hercegovine u okviru drugih zajedničkih tijela između Bosne i Hercegovine i Europske unije koja se uspostavljaju u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Kolegij za europske integracije je najviše političko tijelo u sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini, koje osigurava usuglašenost stajališta o ključnim, strateškim i političkim pitanjima u oblasti europskih integracija te, u krajnjoj instanci, otklanja eventualne zastoje u ispunjavanju obveza iz procesa integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Članovi Kolegija za europske integracije su: a) predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine b) zamjenici predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine c) predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine d) dva člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministarske konferencije su tijela u sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini čijim djelovanjem se osigurava sveobuhvatan i ujednačen pristup nadležnih institucija sa svih razina vlasti u pojedinim sektorskim oblastima obuhvaćenim procesom europskih integracija. Ministarske konferencije sastoje se od resorno nadležnih ministara iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, vlada entiteta, vlada kantona i predstavnika Vlade Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra ili za oblast za koju je ministarska konferencija formirana.

Povjerenstvo za europske integracije je tijelo zaduženo za opću, tehničku, operativnu i metodološku koordinaciju s ciljem osiguranja što višeg stupnja sveobuhvatnosti u radu nadležnih institucija na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini u oblasti europskih integracija. U ostvarivanju svog djelokruga Povjerenstvo posebno: a) prati ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i drugih obveza iz procesa europskih integracija; b) surađuje s članovima Stalne delegacije Bosne i Hercegovine u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u kontekstu njihove pripreme i učešća članova Stalne delegacije na sastancima Odbora, te osiguranja jedinstvenih stajališta koje su članovi Stalne delegacije Bosne i Hercegovine na sastancima Odbora obavezni zastupati; c) na općoj razini, koordinira i usmjerava rad radnih grupa za europske integracije; d) raspravlja o svim otvorenim pitanjima i utvrđuje smjernice rada u procesu europskih integracija na operativno-tehničkoj i metodološkoj razini; e) blisko surađuje s ministarskim konferencijama u vezi sa svim otvorenim pitanjima u procesu europskih integracija. Stalni članovi Povjerenstva su: a) direktor Direkcije za europske integracije; b) po jedan predstavnik vlada entiteta koji je u ime vlade entiteta zadužen za poslove koordinacije procesa europskih integracija; c) po jedan predstavnik vladâ kantona, koji je u ime vladâ kantona zadužen za poslove koordinacijeprocesa europskih integracija; d) jedan predstavnik Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji je u ime Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine zadužen za poslove koordinacije procesa europskih integracija; e) imenovano lice u ime Direkcije za europske integracije, u svojstvu tajnika Povjerenstva.

Radne skupine za europske integracije predstavljaju operativna tijela u sustavu koordinacije koja djeluju u skladu sa smjernicama koje definira Povjerenstvo. Radne grupe uspostavljaju se u skladu s pravnom tečevinom Europske unije, te u skladu s tematskim poglavljima i članovima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Radne skupine čine predstavnici nadležnih institucija sa svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima za oblasti za koje se radne skupine uspostavljaju.