Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 27/03.

Ubačene izmjene od 19. ožujka, 2009. godine “Službene novine Federacije BiH”, broj: 21/09)

Na temelju Amandmana XXXVI. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 16/02) i članka IV.A.4.17. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na sedmoj sjednici, održanoj 28. svibnja 2003. godine, donio je

POSLOVNIK O RADU
DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE
Bosne i Hercegovine

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Poslovnikom o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Poslovnik), utvrđuju se:
prava i dužnosti izaslanika,
klubovi izaslanika,
javnost rada Doma naroda,
organizacija i način rada Doma naroda i njegovih radnih tijela,
programiranje i usklađivanje rada Doma naroda,
akti Doma naroda,
odnos Doma naroda i predsjednika i potpredsjednika Federacije,
ostvarivanje prava i dužnosti Doma naroda prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) i federalnim ministarstvima i drugim organima Federacije Bos i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija),
ostvarivanje prava i dužnosti Doma naroda prema Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine,
ostvarivanje prava i dužnosti Doma naroda prema Ombudsmanima i sudovima Federacije,
ostvarivanje prava i dužnosti Doma naroda prema drugim organima u Federaciji,
suradnja sa Zastupničkim domom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zastupnički dom); suradnja sa skupštinom kantona, gradskim i općinskim vlastima,
uporaba jezika i pisma,
polaganje prisege,
istjecanje grba i zastave u službenim prostorijama Doma naroda,
rad Doma naroda za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti.
Poslovnikom se uređuje i suradnja Doma naroda s organima države Bosne i Hercegovine, kao i druga pitanja od značaja za rad Doma naroda.

Članak 2.

Dom naroda se organizira i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije), zakonu i ovom poslovniku.

Članak 3.

Ako neko pitanje organiziranja i rada Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) nije uređeno ovim poslovnikom, uređuje se zaključkom.
Zaključak iz prethodnog stavka primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drugačije određeno.

Članak 4.

Dom naroda radi u sjednicama. Sjednice Doma naroda označavaju se rednim brojevima. Sjednice Doma naroda mogu biti:
redovite, izvanredne i posebne (s javnošću).

Članak 5.

Dom naroda ima pečat sukladno zakonu. O čuvanju i uporabi pečata stara se, sukladno zakonu, tajnik Doma naroda.

Članak 6.

Dom naroda sastoji se od 58 izaslanika od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih.
Dom naroda se saziva prvi put u zasjedanje sukladno Ustavu Federacije i zakonu.
Sazivanje prve sjednice obavlja predsjedatelj Doma naroda prethodnog saziva i predsjeda sjednicom do izbora novoga predsjedatelja Doma naroda .
Ako predsjedatelj prethodnoga saziva Doma naroda ili njegovi potpredsjedatelji ne sazovu sjednicu u predviđenomu ro-ku, prvu sjednicu sazvat će najmanje 10 novoizabranih iza-slanika.
U slučaju iz prethodnog stavka sjednicom predsjeda najstariji izabrani izaslanik.

Članak 7.

Radna tijela Doma naroda rade po odredbama ovoga poslovnika.

II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI IZASLANIKA

Članak 8.

Izaslanik ima pravo i dužnost nazočiti sjednici Doma naroda i sjednici radnih tijela Doma naroda čiji je član i sudjelovati u njihovom radu i odlučivanju.
U ostvarivanju svojih funkcija izaslanik može sudjelovati i u radu radnih tijela Doma naroda u kojima nije član, bez prava odlučivanja.
Izaslanik je dužan obavljati zadatke koje mu u okviru svojega djelokruga povjeri Dom naroda ili radno tijelo čiji je član.

Članak 9.

Izaslanik koji je opravdano spriječen nazočiti sjednici Doma naroda i sjednicama radnih tijela Doma naroda ili iz određenog razloga treba tijekom rada napustiti sjednicu, dužan je o tomu pravodobno obavijesti predsjedatelja Doma naroda, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge uslijed kojih izbiva.

Članak 10.

U ostvarivanju svojih funkcija u Domu naroda izaslanik ima pravo i dužnost, u okviru prava i dužnosti Doma naroda, pokretati inicijative za donošenje i izmjenu Ustava, zakona, drugih propisa i općih akata Doma naroda, pokretati raspravu o provedbi ovih akata, kao i pitanja provedbe politike, postavljati izaslanička pitanja u okviru nadležnosti Parlamenta Federacije Bos i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) i pokretati inicijative od interesa za narode i građane.

Članak 11.

Izaslanik ima pravo tražiti da se na sjednici Doma naroda odloži odlučivanje o određenome pitanju koje smatra značajnim.
O zahtjevu iz prethodnoga stavka Dom naroda se očituje na sjednici.

Članak 12.

Izaslanik ima pravo redovito i pravodobno biti informiran o radu Doma naroda, predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih ministarstava, federalnih organa uprave i drugih tijela federalne uprave (u daljem tekstu: federalni organ uprave) i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Federaciju ili provode javne ovlasti, kao i o svim pitanjima značajnim za obavljanje njegove funkcije.

Članak 13.

Izaslanik ima pravo u okviru djelokruga Doma naroda postavljati pitanja i tražiti obavjesti od predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, premijera/predsjednika Vlade i rukovoditelja koji upravljaju pojedinim federalnim organima uprave.
Pitanja iz prethodnog stavka izaslanik u pisanom izrazu dostavlja predsjedatelju Doma naroda, odnosno postavlja na sjednici Doma naroda.
Izaslanik treba dobiti odgovor na postavljeno pitanje do naredne sjednice Doma naroda.
Izaslanik može postavljati pitanja i tražiti izvješće od upravnih tijela federalnih agencija i fondova, ili od tijela i orga-nizacija Federacije koje provode javne ovlasti, a koji se odnosi na njihov rad.
Predstavnik organa iz st. 1. i 4. ovoga članka može odmah, usmeno na sjednici Doma naroda, izaslaniku dati traženi odgovor, odnosno obavijest.

Članak 14.

Izaslanik može tražiti da mu Stručna služba Doma naroda pruži pomoć u obavljanju njegove izaslaničke dužnosti, prvenstveno u izradi prijedloga koje podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Doma naroda, odnosno da mu osigura doknadnu dokumentaciju za pojedine teme koje su u dnevnom redu sjednice Doma naroda ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja.

Članak 15.

Izaslanik je dužan čuvati podatke koje sazna u obavljanju izaslaničke dužnosti a koji, prema zakonskim propisima, nose oznaku tajnosti i za to je odgovoran prema zakonu. Dom naroda će donijeti kodeks o etičnom ponašanju izaslanika.

Članak 16.

Materijali za sjednicu Doma naroda i njegovih radnih tijela, kao i materijali namijenjeni za informiranje izaslanika dostavljaju se u pravilu 10 dana prije održavanja sjednice.

Članak 17.

Pitanja plaća i troškova nastalih obavljanjem izaslaničke funkcije u Domu naroda uređuju se zakonom i drugim propisima.

Članak 18.

Nakon početka obavljanja izaslaničke dužnosti izaslanici su dužni ispuniti upitnik. Sadržaj i obrazac upitnika iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje nadležno radno tijelo.

Članak 19.

Izaslaniku se izdaje izaslanička iskaznica.
Izaslanička iskaznica ne smije se ustupati drugim osobama i izaslanik je dužan starati se o njezinom korištenju i čuvanju.
U izaslaničkoj iskaznici se navodi: ime i prezime izaslanika, imunitetno pravo izaslanika i druga prava utvrđena posebnim propisima.
Sadržaj, oblik i način vođenja evidencije izaslaničkih iskaznica uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi predsjedatelj Doma naroda.
Tajnik Doma naroda stara se o izdavanju i evidenciji izdanih izaslaničkih iskaznica.

III. IMUNITET IZASLANIKA

Članak 20.

Izaslanik uživa imunitet na teritoriju Federacije od dana verificiranja do prestanka mandata u Domu naroda.

Članak 21.

Izaslanik u Domu naroda ne podliježe kazneno-pravnoj, niti građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čini u okviru svojih dužnosti.

Članak 22.

O oduzimanju imuniteta u svakom konkretnom slučaju odlučuje se, sukladno Ustavu i zakonu.

IV. KLUBOVI NARODA

Članak 23.

U Domu naroda se utemeljuju tri kluba izaslanika konstitutivnih naroda (u daljem tekstu: klubovi naroda):
Klub izaslanika bošnjačkog naroda,
Klub izaslanika hrvatskog naroda,
Klub izaslanika srpskog naroda.

Članak 24.

Klubovi naroda utemeljuju se kao oblik djelovanja iza-slanika u Domu naroda, posebice u pripremama sjednica Doma naroda, utvrđivanju prijedloga dnevnog reda sjednica i rješa-vanju sporova u postupku donošenja akata Parlamenta Fede-racije i Doma naroda.
Klubovi naroda imaju predsjednika a mogu imati i zamjenika predsjednika koji upravljaju klubovima i usklađuju njihov rad.
U radu sjednica klubova naroda sudjeluju članovi Vlade Federacije na poziv predsjednika kluba.

Članak 25.

Dom naroda, sukladno mogućnostima, osigurava: prostorne uvjete za rad klubova naroda, neophodna financijska sredstva za njihovu neposrednu djelatnost u Domu naroda, dokumentaciju i druge obavijesti u svezi s radom Doma naroda, radnih tijela Doma naroda, dostavu “Službenih novina Federacije BiH” i “Službenog glasnika BiH” i obavljanje administracijsko-tehničkih i drugih poslova.

V. JAVNOST RADA

Članak 26.

Rad je Doma naroda otvoren za javnost.
Dom naroda osigurava javnost rada pravodobnim, cjelovitim i objektivnim informiranjem javnosti o svojemu radu.
Dom naroda osigurava, pod jednakim uvjetima, dostup-nost informacija kojima raspolaže svim javnim glasilima osim informacija koje predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu utvrđenu zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Članak 27.

Nacrti, odnosno prijedlozi akata upućeni Domu naroda, kao i usvojeni akti Doma naroda mogu se u cijelosti ili djelomično objaviti u sredstvima informiranja (elektronskim, printanim i dr.) ili kao posebne publikacije.

Članak 28.

Građanima se, sukladno prostornim mogućnostima, osi-gurava slobodno nazočenje sjednicama Doma naroda, s tim što mogu nazočiti sjednicama u dijelu dvorane predviđenom za građane.

Članak 29.

Tajnik Doma naroda stara se da se u dvoranama Doma naroda u kojima se održavaju sjednice posebnim natpisima odrede mjesta za izaslanike, predsjednika i potpredsjednike Federacije, Vladu Federacije, predstavnike federalnih organa uprave, Stručne službe Doma naroda, novinare, goste i građane.

Članak 30.

Predstavnici sredstava informiranja imaju pravo nazočiti sjednicama Doma naroda i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.
Na sjednici Doma naroda i na sjednicama radnih tijela Doma naroda može se odlučiti kako će se o pitanjima koja nose oznaku tajnosti raspravljati bez nazočnosti javnosti.

Članak 31.

Zainteresiranim predstavnicima sredstava informiranja pravodobno se dostavljaju materijali za sjednice i osiguravaju uvjeti za praćenje rada Doma naroda.

Članak 32.

Radi cjelovitijeg obavještavanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama Doma naroda mogu se izdavati službena saopćenja za sredstva informiranja, kao i organizirati konfe-rencije za tisak.
Službena saopćenja iz prethodnoga stavka daju se oso-bito poslije sjednica održanih bez nazočnosti javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenoga saopćenja nije utvrđen na sjednici tekst utvrđuje predsjedatelj u dogovoru s dva potpredsjedatelja i tajnikom Doma naroda, uz pomoć odgovarajućeg radnog tijela ili izasla-nika Doma naroda, što se utvrđuje zaključkom Doma naroda.
Konferencija za tisak održava se kada to odluči predsje-datelj Doma naroda, predsjednici radnog tijela ili predsjednici klubova naroda u ime tih tijela. Tom se prilikom istodobno određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.

Članak 33.

Tijek rada sjednice Doma naroda snima se tonski ili se vode stenografske zabilješke.
Na temelju tonske snimke, odnosno stenograma sačinja-vaju se zabilješke koje prethodno autoriziraju sudionici u raspravi na sjednici.
Stenografske zabilješke kao i zapisnik o raspravama i odlukama na sjednicama Doma naroda se arhiviraju kao poseb-na publikacija.

VI. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA

Konstituiranje Doma naroda

Članak 34.

Dom naroda ima predsjedatelja i dva potpredsjedatelja koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
Predsjedatelja i potpredsjedatelje Doma naroda bira Dom naroda većinom glasova iz reda izaslanika na sjednici Doma naroda, nakon provedenog verificiranja mandata izaslanika u Domu naroda.

Članak 35.

Prijedlog za izbor predsjedatelja i dva potpredsjedatelja Doma naroda podnosi svaki klub naroda. Svaki izaslanik ima pravo predlagati kandidata za ove dužnosti.
Ako za jedno mjesto ima više kandidata prvo se glasuje za kandidata kojega je predložio klub naroda. Nakon utvrđivanja liste kandidata za svako mjesto pristupa se glasovanju.
Ako od više kandidata za jedno mjesto niti jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu, glasovanje se ponavlja za dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
Odluka o izboru donosi se većinom glasova s tim što će, u slučaju usuglašavanja, usuglašavanje obaviti predstavnici klubova naroda u Domu naroda, a ako usuglašavanje ne uspije glasovanje se u cijelosti ponavlja.
Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasovanje se u cijelosti ponavlja.

Članak 36.

Dom naroda ima tajnika. Tajnika imenuje Dom naroda. Prijedlog za imenovanje tajnika podnosi Povjerenstvo za izbor i imenovanja Doma naroda na prijedlog klubova naroda.

Predsjedatelj, potpredsjedatelji i tajnik Doma naroda

Članak 37.

Predsjedatelj Doma naroda:
predstavlja Dom naroda;
sudjeluje u pripremi sjednice Doma naroda, saziva je, predlaže dnevni red i predsjeda sjednicom;
pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Doma naroda na sjednicama;
usklađuje rad radnih tijela Doma naroda;
dogovara se s predsjedateljem Zastupničkog doma o načinu i rokovima pretresa pitanja o kojima domovi odlučuju;
stara se o ostvarivanju programa rada Doma naroda i o tomu obavještava Dom naroda;
stara se o primjenjivanju Poslovnika Doma naroda;
stara se o ostvarivanju načela javnosti u radu Doma naroda i radnih tijela Doma naroda;
stara se o ostvarivanju prava i dužnosti izaslanika u Domu naroda u svezi s obnašanjem njihove funkcije iz djelokruga Doma naroda;
stara se o odnosima i suradnji Doma naroda s drugim federalnim organima;
potpisuje akte koje donosi Dom naroda;
predlaže predračun troškova i prihoda Doma naroda, donosi pravila o kućnom redu Doma naroda i pravila o osiguranju Doma naroda;
daje uputstva tajniku Doma naroda u svezi s obavljanjem poslova i zadataka koje obavlja Stručna služba Doma naroda.

Članak 38.

Potpredsjedatelji Doma naroda pomažu u radu predsje-datelju Doma naroda, te obavljaju poslove iz njegovog djelokruga za koje ih on ovlasti.
Potpredsjedatelji Doma naroda zamjenjuju predsjedatelja Doma naroda kada je on spriječen ili ne obavlja dužnost predsjedatelja, sukladno ovom Poslovniku.
U obavljanju svoje dužnosti predsjedatelj se konzultira s potpredsjedateljima Doma naroda.

Članak 39.

U slučaju da predsjedatelj Doma naroda podnese ostavku ili iz bilo kojih drugih razloga nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju, zamjenjuje ga jedan od potpredsjedatelja Doma naroda kojega izabere Dom naroda na prijedlog klubova naroda do izbora novog predsjedatelja.
Ukoliko istodobno daju ostavke predsjedatelj i potpredsjedatelji Doma naroda poslove iz nadležnosti predsjeda-telja preuzimaju predsjednici klubova naroda do izbora novoga predsjedatelja.

Članak 40.

Tajnik Doma naroda pomaže predsjedatelju Doma naroda u pripremi i vođenju sjednice i usklađivanju poslova Doma naroda i radnih tijela, osigurava vođenje zapisnika, te se stara o objavljivanju stenografskih zabilježaka i zapisnika.
Tajnik upravlja Stručnom službom Doma naroda i upravlja njezinim radom.
Tajnik priprema prijedlog za osiguranje sredstava za rad Doma naroda i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Doma naroda.
Tajnik obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjedatelj Doma naroda.
U slučaju da je tajnik spriječen obavljati svoju dužnost, predsjedatelju pomaže službenik Stručne službe Doma naroda kojega odredi predsjedatelj, uz suglasnost dva potpredsjedatelja.
Za svoj rad i rad Stručne službe tajnik je odgovoran Domu naroda.

3. Radna tijela Doma naroda

Članak 41.

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Doma naroda, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremu i obavljanje drugih poslova, utemeljuju se stalna i povremena radna tijela Doma naroda.
Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvješćuju Dom naroda o pitanjima iz svojega djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim poslovnikom ili odlukom Doma naroda dana u neposrednu nadležnost.
Stalna radna tijela utemeljuju se prema odredbama ovoga poslovnika.
Posebnom odlukom Doma naroda mogu se utemeljiti i povremena radna tijela za obavljanje određenih poslova.

Članak 42.

U radno tijelo Doma naroda biraju se članovi iz reda izaslanika u Domu naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela biraju se iz sastava članova radnoga tijela s tim što ne mogu biti iz istoga konstitutivnog naroda.
Iznimno, za članove Povjerenstva za ustavna pitanja, Zakonodavno-pravnog povjerenstva i Povjerenstva za jezična pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnoga broja članova povjerenstva.
Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da povjerenstva ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela Doma naroda bira se isti broj bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika i odgovarajući broj izaslanika iz reda ostalih u Domu naroda.
Radno tijelo čine, u pravilu, izaslanici iz svih klubova naroda, s tim da jedan izaslanik može, u pravilu, biti član dva radna tijela.

Članak 43.

Predsjednik radnog tijela, u suradnji sa zamjenikom predsjednika i tajnikom radnog tijela, organizira rad radnoga tijela.
Predsjednik radnog tijela: inicira razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela; stara se o obavještavanju članova radnoga tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela; surađuje s predsjedateljem i potpredsjedateljima Doma naroda, predsjednicima drugih radnih tijela Doma naroda i predsjednicima radnih tijela Zastupničkog doma, s predsjednicima klubova naroda, sa rukovoditeljima federalnih organa uprave i predstavnicima odgovarajućih organizacija; stara se o provođenju zaključaka radnog tijela; potpisuje akte koje donosi radno tijelo; usmjerava rad tajnika radnoga tijela i vrši druge poslove određene ovim poslovnikom ili odlukom o utemeljenju radnog tijela.

Članak 44.

Zamjenik predsjednika radnog tijela zamjenjuje pred-sjednika radnog tijela kada je ovaj spriječen obavljati dužnost ili je podnio ostavku.

Članak 45.

Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihovog izbivanja ili podnesene ostavke zamjenjuje član radnog tijela kojega odredi radno tijelo.

Članak 46.

Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na temelju vlastite inicijative, a dužan je sazvati sjednicu kada to zatraži predsjedatelj, odnosno potpredsjedatelji Doma naroda, zamjenik predsjednika radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnoga tijela.
Predsjednik radnoga tijela saziva sjednicu radnoga tijela u pravilu osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je dužan da to učini, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela, a ako ni on to ne učini, sjednicu će sazvati predsjedatelj Doma naroda.
Radno tijelo može raditi ako sjednici nazoči većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova nazočnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela kada odluke donosi većinom od ukupnoga broja članova radnog tijela.

Članak 47.

Dva ili više radnih tijela Doma naroda mogu održavati zajedničke sjednice radi razmatranja pitanja koja su u njihovom djelokrugu.
Odluku o održavanju zajedničkih sjednica donose predsjednici radnih tijela.
Predsjednici radnih tijela iz stavka 1. ovoga članka zajednički sazivaju sjednicu radnih tijela.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka svako radno tijelo donosi samostalno svoje odluke.

Članak 48.

Radna tijela Doma naroda mogu održavati zajedničke sjednice s radnim tijelima Zastupničkog doma radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa.
Odluku o održavanju zajedničkih sjednica donose radna tijela većinom glasova članova tih radnih tijela.
Predsjednici radnih tijela iz stavka 1. ovoga članka zajednički sazivaju sjednice radnih tijela.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka svako radno tijelo donosi samostalno svoje odluke.

Članak 49.

Radno tijelo u obavljanju zadataka iz svojega djelokruga prati rad i surađuje s odgovarajućim organima: predsjednika i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnim organima uprave i organizacijama, skupštinama kantona, općinskim vijećima, kao i s odgovarajućim radnim tijelima Parlamentarne skupštine Bos i Hecegovine, Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske i organima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Radna tijela Doma naroda mogu u dogovoru s tijelima iz prethodnoga stavka organizirati zajedničko razmatranje pojedinih pitanja.
Radi cjelovitijeg sagledavanja određenih pitanja na sjednicu radnog tijela se mogu pozvati predstavnici odgovarajućih organa i organizacija, kao i pojedini stručni, znanstveni i javni djelatnici.

Članak 50.

Na poziv predsjednika radnog tijela sjednici radnog tijela nazoči predlagatelj, odnosno predstavnik predlagatelja nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta kojega ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može sudjelovati u radu radnog tijela i kada Vlada Federacije nije predlagatelj.
Ako predlagatelj ne uputi svojega predstavnika na sjednicu radnog tijela na koju je pozvan, radno tijelo neće razmatrati to pitanje i o tomu će obavijestiti Dom naroda i predlagatelja.

Članak 51.

Radno tijelo Doma naroda o razmatranju: prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma naroda podnosi izvješće Domu naroda.
Izvješće iz prethodnoga stavka dostavlja se predsjeda-telju Doma naroda koji ga dostavlja izaslanicima Doma naroda.
Radno tijelo raspravlja i o izvješćima tijela i ustanova koji se na temelju zakona podnose Domu naroda. Nakon provedene rasprave radno tijelo zauzima stav, odnosno utvrđuje prijedlog akta i o tomu obavještava Dom naroda.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Domu naroda, radno tijelo određuje izvjestitelja koji na sjednici Doma naroda može obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela.

Članak 52.

Dom naroda može sa Zastupničkim domom Parlamenta Federacije utemeljiti stalna ili povremena zajednička radna tijela iz reda izaslanika, odnosno zastupnika i stručnjaka za praćenje, pretres i izučavanje određenih pitanja, kao i za pripremu i podnošenje prijedloga za donošenje zakona, nacrta ili prijedloga zakona ili drugih akata iz nadležnosti oba doma Parlamenta Fede-racije.
Djelokrug, zadaci i ovlaštenja zajedničkog radnog tijela utvrđuju se poslovnicima, odnosno odlukama oba doma Parlamenta Federacije.
U zajednička radna tijela bira se jednak broj članova iz oba doma Parlamenta Federacije.
Predsjednik i zamjenik predsjednika zajedničkog radnog tijela ne mogu biti članovi u istome domu Parlamenta Fede-racije.
Zajedničko radno tijelo se smatra utemeljenim kada ga oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu odlukom utemelje kao zajedničko radno tijelo. Izbor članova radnog tijela se smatra provedenim kada oba doma Parlamenta Federacije donesu odluku o izboru članova radnog tijela u istovjetnom sastavu.

Članak 53.

U načinu rada zajedničkih radnih tijela sukladno se primjenjuju odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na radna tijela Doma naroda, ako odlukom o utemeljenju zajedničkog radnog tijela nije drugačije određeno.

Članak 54.

Radna tijela Doma naroda su:

Povjerenstvo za ustavna pitanja,
Zakonodavno-pravno povjerenstvo,
Administracijsko povjerenstvo,
Povjerenstvo za ljudska prava i slobode,
Povjerenstvo za sigurnost,
Povjerenstvo za izbor i imenovanja,
Povjerenstvo za informiranje,
Povjerenstvo za jezična pitanja,
Povjerenstvo za jednakopravnost spolova,
Mandatno-imunitetno povjerenstvo,
Odbor za ekonomsku i razvojnu politiku, financije i proračun,
Odbor za gospodarstvo,
Odbor za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove,
Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,
Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju,
Odbor za pravdu, opću upravu i lokalnu samoupravu,
Odbor za povratak izbjeglih, prognanih i raseljenih osoba,
Odbor za obrazovanje, znanost, kulturu, šport i pitanja mladih,
Odbor za braniteljska i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu skrb.

1) Povjerenstvo za ustavna pitanja

Članak 55.

Povjerenstvo za ustavna pitanja:
- prati ostvarivanje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine;
- razmatra pitanja od značaja za dalji razvitak i izgradnju ustavnog sustava i inicira usklađivanje ustavnih odredaba s promjenama u društvenim odnosima;
- izučava inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Federacije i Ustava Bosne i Hercegovine i o tomu daje Domu naroda svoje mišljenje;
- stara se o provedbi javne rasprave i izvješćuje Dom naroda o rezultatima javne rasprave;
- daje mišljenje o prijedlozima za izmjenama, odnosno dopunama prijedloga amandmana na Ustav Federacije;
- razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjene Ustava Federacije i o tome obavještava Dom naroda.

2) Zakonodavno-pravno povjerenstvo

Članak 56.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo:
- razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Dom naroda, u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Federacije i pravnim sustavom, kao i u pogledu pravne obrade i o tomu podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima Domu naroda;
- razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Dom naroda;
- na zahtjev Doma naroda razmatra opće akte organizacija i zajednica na koje Dom naroda daje potvrdu odnosno suglasnost, sa stanovišta usklađenosti s Ustavom Federacije i zakonom i o tomu podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima;
- utvrđuje pročišćene tekstove zakona, drugih propisa i općih akata Doma naroda, ako je za to ovlašteno;
- sudjeluje u pripremi programa rada zakonodavne djelatnosti Doma naroda;
- obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom.
Prijedlozi Povjerenstva koji su formulirani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata unose se u njegovo izvješće i smatraju se amandmanima.

3) Administracijsko povjerenstvo

Administracijsko povjerenstvo:
- priprema i utvrđuje prijedloge akata kojima se uređuju pitanja naknade plaća izaslanika u Domu naroda, plaća dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Dom naroda, kao i pitanja naknade određenih materijalnih troškova izaslanika i dužnosnika, pitanja plaća rukovodećih službenika u Stručnoj službi Doma naroda i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije, te donosi odgovarajuće akte za njihovu primjenu, kao i pojedinačne akte o plaćama i naknadama materijalnih i drugih primanja;
- utvrđuje visinu naknade i posebne naknade za rad članovima radnih tijela imenovanih iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika;
- utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava u proračunu Federacije za rad Doma naroda i korištenja tih sredstava;
- obavlja sve poslove u svezi s osiguranjem stanova za potrebe Doma naroda i Zajedničke službe Parlamenta Federacije, raspolaže tim stanovima i odlučuje o njihovoj dodjeli na korištenje;
- odlučuje o dodjeli privremenog smještaja dužnosnicima i službenicima u Stručnoj službi Doma naroda i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije;
- vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim općim aktom Doma naroda.

Povjerenstvo za ljudska prava i slobode razmatra: pitanja u svezi s kršenjem sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom i zakonima Federacije od federalnih organa, javnih ustanova i organizacija koje provode javna ovlaštenja, kao i šira pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja pokreću ombudsmani, građani, političke organizacije i udruge građana, druge organizacije i zajednice i o tomu izvješćuje Dom naroda, ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava i predlaže mjere za njihovu uspješniju zaštitu. U pravilu, Povjerenstvo ne razmatra pitanja koja su u tijeku sudskih i drugih postupaka, osim kada se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očitoj zloporabi vlasti i samovolji na koje ukaže ombudsman.
Kada Dom naroda odluči da o određenom pitanju provodi istragu, Povjerenstvo u tu svrhu obavlja pripremne radnje.
Povjerenstvo razmatra i:
- predstavke, prizive i prijedloge koje građani upućuju ili neposredno podnose Domu naroda i o tomu obavještava podnositelja, te predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama, prizivima i prijedlozima;
- pojave i probleme na koje se u predstavkama, prizivima i prijedlozima ukazuje radi sagledavanja uzroka zbog kojih se oni podnose i o tomu obavještava Dom naroda;
- predstavke, prizive i prijedloge u kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih akata ili na nepravilnoj provedbi tih akata i o tomu obavještava Dom naroda i nadležna radna tijela Doma naroda i predlaže poduzimanje određenih mjera.
Predstavke, prizive i prijedloge kojima se pokreću inicijative za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona i drugih akata Povjerenstvo dostavlja predsjedatelju i potpredsjedateljima Doma naroda.

Povjerenstvo za sigurnost:
- razmatra pitanja sustava i politike u području sigurnosti u okviru prava i dužnosti Doma naroda i, s tim u svezi, daje mišljenja i prijedloge Domu naroda;
- predlaže mjere za organiziranje, vođenje i razvitak sigurnosti Federacije,
- razmatra pitanja suzbijanja terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlaštene trgovine drogom i organiziranog kriminala;
- razmatra pitanja o nabavljanju, držanju i nošenju oružja;
- razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih općih akata kojima se regulira područje sigurnosti Federacije i daje mišljenja i prijedloge Domu naroda.

Kad Dom naroda odluči da o određenom pitanju provede istragu, Povjerenstvo u tu svrhu obavlja pripremne radnje.

Povjerenstvo za izbor i imenovanja prati provedbu ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovom području, raspravlja sva pitanja u svezi s izborom, imenovanjem, postavljanjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u svezi s tim iz nadležnosti Doma naroda.
Povjerenstvo surađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti Doma naroda.
O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija Federacije, kada je predviđeno da se traži mišljenje odnosno konzultacija Doma naroda, Povjerenstvo daje mišljenje tim organima i organizacijama.
Povjerenstvo na prijedlog tajnika Doma naroda postavlja tajnike radnih tijela i druge rukovodeće službenike Stručne službe Doma naroda i Zajedničke službe Parlamenta Federacije.
Tajnik Doma naroda dužan je prijedloge iz prethodnoga stavka usuglasiti s predsjedateljem i potpredsjedateljima Doma naroda.
Povjerenstvo zajedno s nadležnim radnim tijelom Zastupničkog doma Parlamenta postavlja rukovodeće službenike u Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije.

Povjerenstvo za informiranje razmatra: dodjelu elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe sukladno Ustavu Bos i Hercegovine; pitanja informiranja javnosti o radu Doma naroda i radnih tijela; predlaže, odnosno poduzima mjere za promicanje informiranja javnosti o pitanjima koja se razmatraju i o kojima se odlučuje u Domu naroda; uređuje Web stranicu Doma naroda; stara se o ostvarivanju posebnog društvenog interesa Doma naroda u pravnim osobama u području informativne djelatnosti čiji je osnivač Federacija, sukladno zakonu, te nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata i druga pitanja iz područja informiranja i o njima daje mišljenja i prijedloge Domu naroda.

Povjerenstvo za jezična pitanja:
prati ostvarivanje jednakopravnosti i ravnomjerne uporabe službenih jezika u hrvni i Hercegovini – bo-sanskog jezika, hrvatskog jezika, srpskog jezika – te, po potrebi, predlaže postupke za njihovo ostvarenje;
utvrđuje istovjetnost tekstova prijedloga pravno-normativnih i drugih akata koje usvaja Dom naroda, ocjenjuje usuglašenost tekstova sa standardno-jezičnim normama jezika na kojemu su napisani;
pruža pomoć lektorskim odjeljenjima za hrvanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik iznošenjem mišlje-nja, prijedloga i sugestija u svezi s primjenom jezičnih standarda;
rješava tekuća pitanja vezana za djelokrug Povje-renstva.
Povjerenstvo može osnovati potpovjerenstva za hrvanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.

Povjerenstvo za jednakopravnost spolova razmatra:
- nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata iz nadležnosti Doma naroda sa stanovišta njihove usklađenosti s međunarodnim konvencijama o zabrani diskriminacije na teme-lju razlika u spolu i jednakosti žena i muškaraca u ostvarivanju svih ljudskih prava;
- stanje u području ekonomije i upošljavanja, zdravstva i reprodukcijskih prava političkog i javnog života, te odgoja i naobrazbe u svjetlu ostvarivanja ljudskih prava, te predlaže djelatnosti i mjere za otklanjanje posljedica diskriminacije na temelju spola;
- pribavlja informacije odlučne za ugradnju principa jednakopravnosti spolova u program rada Doma naroda;
- ostvaruje suradnju s odgovarajućim radnim tijelima Doma naroda i Zastupničkog doma , organima i organizacijama u kantonima, u Federaciji i Republici Srpskoj, te u organima Bo-sne i Hercegovine i organima Brčko Distrikta Bos i Herce-govine;
- prijedloge izvješća i drugih dokumenata institucija, ustanova i organa i udruga građana koji se odnose na ostva-rivanje Konvencije o eliminiranju svih oblika diskriminacije žena (Ženevske konvencije), Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, te sudjeluje u pripremi zvaničnih izaslanstava Federacije i države Bosne i Hercegovine za sudjelovanje na međunarodnim skupovima o ostvarivanju načela i djelatnosti sadržanih u tim i drugim dokumentima značajnim za jednakopravnost žena i muškaraca.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo razmatra: pitanja u svezi imuniteta izaslanika u Domu naroda; izvješćuje Dom naroda o slučajevima koji povlače prestanak mandata izaslanika; vrši poslove Verifikacijskog povjerenstva u svezi s verificira-njem mandata izaslanika koji su izabrani u skupštinama kantona, kao i druga pitanja u svezi s imunitetom i mandatom izaslanika.

Odbor razmatra: utvrđivanje ekonomske politike, uključujući obnovu i razvitak Federacije i utvrđivanje i ostvarivanje strategije razvitka za pojedina područja; propise o financijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalnu politiku Federacije, politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini; korištenje prirodnih bogatstava; kreditnu politiku Federacije u okviru kreditne politike Bosne i Hercegovine; politiku o bankarstvu; brži ekonomski razvitak nerazvijenih kantona i područja; upošljavanje; nadzor cijena; robne rezerve, statistiku i druga pitanja iz područja ekonomske i razvojne politike iz nadležnosti Doma naroda.
Odbor razmatra i pitanja: financiranja djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; financiranja zajedničkih potreba; federalnih poreza, pristojbi i drugih dažbina; proračun i završni račun proračuna Federacije; javnih zajmova o zaduživanjima i drugim obvezama Federacije; pitanja iz područja financija i proračuna iz nadležnosti Doma naroda.
Odbor razmatra Javno izvješće o reviziji Proračuna Federacije BiH i priprema izvješće Odbora sa zaključcima, preporukama i prijedlozima za raspravu na sjednici Doma naroda.
Odbor razmatra Godišnje izvješće o poslovanju Ureda za reviziju i druga izvješća Ureda koja se podnose Parlamentu Federacije.
Odbor razmatra Godišnje izvješće o poslovanju javnih poduzeća i institucija.
Odbor razmatra potrebu za specijalnim revizijama pojedinih proračunskih korisnika o čemu zaključak donosi Dom naroda, odnosno Parlament Federacije.
Odbor osigurava nadzor kvalitete rada Ureda za reviziju, kao i druga pitanja iz rada Ureda za reviziju, utvrđena u Zakonu o reviziji Proračuna u Federaciji BiH.

12) Odbor za gospodarstvo

Odbor razmatra: pitanja strategije i strukture razvitka industrije i gospodarstva u cijelosti; projektiranja i izgradnje investicijskih i drugih objekata iz energetike i drugih infra-strukturnih djelatnosti, rudarstva, prerađivačke industrije, meta-lurgije i drugih djelatnosti od značaja za razvitak Federacije i Bosne i Hercegovine u cijelosti; planiranja i dugoročnih pro-grama razvitka i načela vršenja djelatnosti u ovim područjima, a posebice onih koje doprinose porastu upošljavanja; korištenja prirodnih bogatstava; pitanja komunikacija i prometne infra-strukture, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine; pitanja prometa roba i usluga i robnih rezervi.
Odbor razmatra godišnja izvješća o poslovanju javnih poduzeća od značaja za Federaciju i izvješća Vlade Federacije o namjenskom trošenju sredstava za poticaje utvrđene u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine, kao i druga pitanja iz područja gospodarstva iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatra: pitanja prostornog i urbanističkog planiranja; stambenih odnosa i otkupa stanova; stambene izgradnje, kao i upravljanja i gazdovanja stambenim, poslovnim i javnim zgradama; zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda (potres i sl.); pitanja rada seizmološke i geološke službe; pitanja utvrđivanja i provedbe politike zaštite prirode i čovjekovog okoliša; uređenja građevnog zemljišta; očuvanja i razvitka prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekove okolice; očuvanja i zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa; očuvanja zraka, tla, vode, vodotočja, jezera i mora, te pitanja prostornog uređenja sa stanovišta zaštite i promicanja čovjekove okolice, kao i druga pitanja iz ovog područja iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatra:
- strategiju razvitka poljoprivrede; reforme u području agrara; poticajne mjere u poljoprivredi; politiku cijena i zaštite poljoprivrednih proizvođača i prerađivača; zaštitu resursa u poljoprivredi (zaštitu zemljišta, životinja i biljaka);
- strategiju razvitka šumarstva i lovstva (Šumarski program Federacije); očuvanje i zaštitu šuma; jačanje ekoloških funkcija; planiranje i upravljanje šumama i lovom; razvitkom ekonomskih funkcija i korištenje koncesija; financiranje i obnovu šumskih resursa (Fond za promicanje i razvitak u šumarstvu);
- režim i politiku upravljanja i korištenja voda kao i mineralnih i toplih izvora i njihovu cjelokupnu zaštitu; funkcioniranje seizmoloških i hidroloških službi.
Odbor razmatra izvješća Vlade Federacije o korištenju poticajnih sredstava utvrđenih u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za sve navedene djelatnosti, kao i druga pitanja iz područja poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatra: inicijative, odnosno zahtjeve građana, njihovih udruga i drugih organizacija i zajednica za reprivatizaciju prinudno prenesene imovine u državnu i vojnu imovinu nacionalizacijom stambenih i poslovnih zgrada i prostorija, određenim oblicima konfiskacije i drugim vidovima prinudnog prijenošenja nekretnina u državno vlasništvo, te u suradnji s Vladom Federacije priprema i podnosi prijedloge za donošenje zakona i drugih akata iz ovog područja iz nadležnosti Doma naroda.
Odbor razmatra i akte koje Dom naroda donosi iz područja privatizacije i denacionalizacije, prati i analizira provedbu procesa privatizacije, predlaže Domu naroda mjere i akte iz područja privatizacije, denacionalizacije i druga pitanja iz ovog područja iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatr: pitanja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; jedinstva pravnog sustava; o izbornom sustavu; o Vladi Federacije, federalnim praznicima, o odlikovanjima, nagradama i drugim priznanjima Federacije; o političko-teritorijalnoj organizaciji Federacije; o provedbi zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bos i Hercegovne s teritorija Federacije i o boravku i kretanju stranaca; pitanja o grbu, zastavi i pečatima Federacije; o udruživanju građana u udruge, društvene i političke organizacije; o javnom redu i miru; o nabavljanju, držanju i nošenju oružja; o zborovima i drugim javnim skupovima; o načelima referenduma; o pravnom položaju vjerskih zajednica; o sustavu federalne uprave; o pravima, dužnostima i odgovornostima djelatnika u organima koje utemeljuju organi Federacije, kantona i općina; o sigurnosti prometa; o prometu i transportu opasnih materijala; o sudovima, tužiteljstvu i pravobraniteljstvu; o odvjetništvu i drugim vidovima pravne pomoći; o određivanju kaznenih djela i gospodarskih prijestupa i odgovornosti za njih; o amnestiji i pomilovanju; o provedbi sankcija i odgojno-popravnih mjera; o sustavu prekršaja i prekršajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekršaje kojima se povrjeđuju federalni propisi; o posebnim sudskim postupcima u području u kojima društvene odnose uređuje Federacija.
Odbor prati i osigurava da se principi Europske povelje o lokalnoj samoupravi ugrade u zakone iz nadležnosti Parlamenta Fedeacije.
Prati i osigurava reformu zakonodavstva iz domena lokalnih vlasti i njihovo usuglašavanje s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i europskim međunarodnim standardima. Prati proces uspostave lokalne samouprave i uspostave lokalnih demokracija kao autonomnih i demokratskih oblika organiziranja građana, kao i druga pitanja iz područja lokalne samouprave iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatra: pitanja provedbe Aneksa VII. Općeg okvirnog sporazuma za mir u hrvni i Hercegovini; o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove; o izgradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture u svrhu njihovog povratka; naknade štete za imovinu uništenu ratnim djejstvima i druga pitanja iz područja povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz nadležnosti Doma naroda.

Odbor razmatra: pitanja o sustavu odgoja i obrazovanja, kulture, športa i tehničke kulture; o bibliotečkoj djelatnosti; o filmskoj djelatnosti; o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa; o načelima organiziranja znanstveno-istra-živačke djelatnosti; o planiranju i programima razvitka u području obrazovanja i odgoja, znanosti, kulture, športa i tehničke kulture i pitanja zaštite djece i mladih i njihovog sudjelovanja u svim djelatnostima društva, kao i zaštitu djece i omladine od svih oblika ovisnosti, kao i druga pitanja iz područja obrazovanja, znanosti, kulture, športa i života mladih iz nadležnosti Doma naroda.

19) Odbor za braniteljska i invalidska pitanja, rad,
zdravstvenu i socijalnu skrb

Odbor razmatra: pitanja položaja, statusa i posebne zaštite branitelja, ratnih vojnih invalida, članova obitelji šehida i poginulih branitelja i demobiliziranih pripadnika oružanih snaga Federacije.
Odbor razmatra i pitanja o temeljnim pravima, obvezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa; o zaštiti na radu; o mirovinskom i invalidskom osiguranju, o upošljavanju vojnih invalida i obitelji poginulih branitelja, kao i žrtava agresije na hrvnu i Hercegovinu; o zaštiti žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava rata; o zdravstvenoj zaštiti građana i organizaciji zdravstvene službe; o načelima dječije zaštite, zaštite građana i organizaciji zdravstvene službe; zaštite starih i iznemoglih osoba i drugih vidova socijalne skrbi i druga pitanja iz ovog područja iz nadležnosti Doma naroda.

Povjerenstvo za Instituciju Ombudsmana Federacije BiH:
objavljuje natječaj i provodi postupak izbora ombud-smana sukladno članku 10. Zakona o ombudsmanima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/00 u daljem tekstu: Zakon) i Poslovniku Povjerenstva i objavljuje natječaj i pro-vodi postupak izbora ombudsmana ako dođe do prestanka dužnosti ombudsmana, sukladno članku 13. Zakona;
Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predlaže kandidate za ombudsmane sukladno članku 10. Zakona;
razmatra godišnja izvješća ombudsmana o radu i izvješća o izvršenju proračuna ove institucije za raz-doblje koje se određuje sukladno članku 34. Zakona;
razmatra utrošak proračunskih sredstava za Institu-ciju Ombudsmana sukladno članku 40. Zakona;
donosi odluke u svezi s nespojivošću funkcije ombudsmana sukladno članku 16. Zakona;
razmatra i rješava druga pitanja u svezi s ovlašte-njima Povjerenstva propisanih Zakonom;
radi na svim vidovima odnosa Parlamenta Federacije s Institucijom Ombudsmana.

Povjerenstvo za praćenje i kontrolu rada
Obavještajno-sigurnosne službe Federacije BiH

Povjerenstvo za praćenje i kontrolu rada Obavještajno-sigurnosne službe Federacije, nadležno je za:
1. kontrolu zakonitosti rada Službe,
2. pregled kvartalnih izvješća o radu i o sredstvima i troškovima Službe.
Povjerenstvo može zatražiti od ravnatelja podnošenje usmenog izvješća o radu i djelatnostima Službe.

Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsje-datelja, dva potpredsjedatelja, predsjednika Kluba bošnjačkih izaslanika, predsjednika Kluba hrvatskih izaslanika, predsjed-nika Kluba srpskih izaslanika i tajnika Doma naroda.

- koordinira djelatnosti u pripremi sjednica Doma naroda i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama;
- stara se o ostvarivanju prava i dužnosti izaslanika u svezi s obavljanjem njihove funkcije;
- stara se o ostvarivanju suradnje sa Zastupničkim domom;
- stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Doma naroda prema predsjedniku i potpredsjednicima Federacije i Vladi Federacije sukladno Ustavu Federacije;
- razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine;
- stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Doma naroda prema sudovima Federacije sukladno Ustavu Federacije;
- stara se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko Distrikta BiH;
- razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene ovoga poslovnika;
- razmatra inicijative i prijedloge upućene Domu naroda;
- utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada Doma naroda i stara se o njegovoj provedbi.

Na poziv predsjedatelja Doma naroda premijer/pred-sjednik Vlade, njegovi zamjenici ili član Vlade Federacije ko-jega odredi premijer/predsjednik Vlade sudjeluju na sastancima Kolegija u svezi s pripremom sjednica Doma naroda i utvrđivanjem prijedloga dnevnih redova sjednica.

Sastanak Kolegija saziva i njime upravlja predsjedatelj Doma naroda.
Tajnik Doma naroda priprema sastanak Kolegija i osigurava vođenje zapisnika u kojemu se kratko unose pitanja o kojima se raspravlja i dogovorene aktivnosti, zaključci i stavovi.

Dom naroda posebnim aktom utvrđuje koji izaslanici u svojstvu izabranih izaslanika imaju status izaslanika na stalnom radu u Domu naroda.
Prava i dužnosti izaslanika iz stavka 1. ovoga članka uređuju se posebnim propisom iz članka 17. ovoga poslovnika.

Dom naroda donosi program rada.
Program rada sadrži zadatke Doma naroda koji proizilaze iz Ustava Federacije, zakona, planskih dokumenata Federacije, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju pitanja od interesa za Federaciju.
Program rada čine pitanja iz djelokruga Doma naroda koja će se razmatrati na sjednici Doma naroda.
Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Doma naroda, njihov temeljni sadržaj i način provedbe.
Programom rada se utvrđuju nositelji poslova i zadataka, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Doma naroda.
Radna tijela Doma naroda pri utvrđivanju svojih obveza i zadataka pridržavaju se Programa rada Doma naroda.

U pripremama za izradu programa rada Dom naroda pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjama koja treba unijeti u program rada od izaslanika, radnih tijela Doma naroda i klubova naroda, predsjednika i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, skupština kantona, gradskih i općinskih vijeća, kao i drugih federalnih organa i organizacija.

Na temelju provedenih priprema, obavljenih konzultacija i pripremljenih prijedloga i sugestija, Kolegij priprema i utvrđuje nacrt programa rada koji se upućuje izaslanicima Doma naroda.
Nacrt programa rada upućuje se predsjedniku i potpredsjednicima Federacije i Zastupničkom domu, Vladi Federacije, skupštinama kantona i drugim federalnim organima i organizacijama radi davanja mišljenja i prijedloga.
Nacrt programa rada razmatra se na sjednici Doma naroda.

Na temelju rasprave na sjednici Doma naroda i primljenih mišljenja i prijedloga o nacrtu programa rada, Kolegij priprema i utvrđuje tekst prijedloga programa rada koji se upućuje izaslanicima Doma naroda, kao i organima iz prethodnog članka.
Prijedlog programa rada usvaja Dom naroda na sjednici.

Dom naroda povremeno razmatra ostvarivanje programa rada i poduzima odgovarajuće mjere za njegovo provođenje.

Sjednice Doma naroda održavaju se u Sarajevu.
Predsjedatelj, uz suglasnost potpredsjedatelja, mogu odlučiti da se sjednica održi i izvan Sarajeva.
Sjednice Doma naroda saziva i predlaže dnevni red predsjedatelj Doma naroda.
Poziv za sjednicu Doma naroda upućuje se izaslanicima 10 dana prije dana određenoga za održavanje sjednice.
U iznimno žurnim slučajevima predsjedatelj Doma naroda može sazvati sjednicu i u roku kraćem od 10 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici.

Potpredsjedatelji, uz konzultacije s predsjednicima klubova naroda, sazvat će sjednicu ako je predsjedatelj spriječen da sazove sjednicu Doma naroda.
Ukoliko predsjedatelj u predviđenome roku ne sazove sjednicu, jedan od potpredsjedatelja dužan je u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu Doma naroda.

Predsjedatelj Doma naroda dužan je sazvati sjednicu Doma naroda u roku kraćem od 14 dana po prijamu pisanog prijedloga 2/3 izaslanika jednog od klubova naroda, o pitanjima koja oni smatraju iznimno značajnim.
Ukoliko u predviđenome roku predsjedatelj Doma naroda ne sazove sjednicu, jedan od potpredsjedatelja dužan je u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu.

Svaki izaslanik u Domu naroda kao i drugi Ustavom Federacije i ovim poslovnikom ovlašteni predlagatelji imaju pra-vo predložiti da se određeno pitanje unese u dnevni red sjednice.
Predsjedatelj Doma naroda unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Domu naroda iz utvrđenih mu nadležnosti podnijeli ovlašteni predlagatelji.
Prijedlog za unos pojedinog pitanja u dnevni red podnosi se prije sjednice.

Dom naroda utvrđuje dnevni red sjednice na prijedlog predsjedatelja Doma naroda. O predloženom dnevnom redu predsjedatelj po potrebi daje objašnjenje.
Predsjedatelj, svaki izaslanik, klub naroda, radno tijelo Doma naroda, premijer/predsjednik Vlade i članovi Vlade Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije, mogu i na sjednici predložiti da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti žurnost.
Dom naroda prvo odlučuje o žurnosti prijedloga da se određeno pitanje iz prethodnoga stavka uvrsti u dnevni red sjednice.
Nakon očitovanja o uvrštavanju u dnevni red sjednice pitanja iz st. 2. i 3. ovoga članka predsjedatelj Doma naroda utvrđuje konačan prijedlog dnevnog reda i stavlja ga na usvajanje.

Izaslanicima se uz poziv za sjednicu dostavlja i prijedlog dnevnog reda, materijali za sjednicu, ukoliko nisu ranije dostavljeni i zapisnik s prethodne sjednice.
Dnevni red sjednice Doma naroda utvrđuje se na početku sjednice.

Ukoliko izaslanik smatra da se pitanje predloženo u dnevni red ne mora razmatrati na sjednici Doma naroda, izaslanik je dužan obrazložiti prijedlog iz kojega proizilazi kako se to pitanje na sjednici ne treba razmatrati.
O podnesenim prijedlozima za unošenje određenog pitanja u dnevni red sjednice izaslanici se očituju.

Nakon što izaslanici izlože svoja stanovišta o pitanjima iz prethodnog članka, glasuje se o prihvatanju ili odbijanju toga prijedloga.
Glasovanje se vrši po redoslijedu po kojemu su izaslanici izložili prijedlog.
Ukoliko je predloženo uvrštavanje i razmatranje zakona po žurnom i skraćenom postupku o tom prijedlogu Dom naroda odlučuje kao o prethodnom pitanju hoće li se prijedlog toga zakona uvrstiti u dnevni red ili ne.
Odluka iz st. 1. i 3. ovoga članka donosi se većinom nazočnih izaslanika na sjednici Doma naroda.

Sjednicom Doma naroda upravlja radno predsjedništvo Doma naroda koje čine predsjedatelj, dva potpredsjedatelja i tajnik Doma naroda.
Sjednicom predsjeda predsjedatelj Doma naroda.
Ako je predsjedatelj spriječen, sjednicom Doma naroda, nakon konzultacija s predsjednicima klubova naroda, predsjeda jedan od potpredsjedatelja Doma naroda.

Prije no što predloži dnevni red predsjedatelj Doma naroda utvrđuje postoji li kvorum za rad i o tomu obavještava izaslanike.
Kvorum za sjednicu čini većina izaslanika Doma naroda.

U radu sjednice Doma naroda sudjeluju, u pravilu, predsjednik Federacije, potpredsjednici Federacije, premijer/predsjednik Vlade i članovi Vlade Federacije.
Sjednicama Doma naroda mogu nazočiti i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U radu sjednice mogu sudjelovati i gosti koje pozove predsjedatelj Doma naroda, sukladno ovom poslovniku.

Izaslanik, odnosno sudionik sjednice Doma naroda može govoriti nakon što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja.
Prijave za sudjelovanje u raspravi mogu se podnositi do istjeka pretresa.
Predsjedatelj daje riječ izaslanicima po redu kojim su se prijavili, a predsjednicima klubova naroda daje riječ izvan redoslijeda ukoliko istupaju u ime kluba.

Izaslaniku koji želi govoriti o povrjedi Poslovnika ili o nepridržavanju utvrđenog dnevnog reda, predsjedatelj Doma naroda daje riječ čim ju ovaj zatraži. Izlaganje po prigovoru ne može trajati dulje od tri minuta. Nakon iznesenog prigovora predsjedatelj daje objašnjenje.
Izaslanik može zatražiti riječ kako bi ispravio navod koji je netočno izložen i koji može biti povodom nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje. Predsjedatelj Doma naroda će dati riječ čim se završi izlaganje onoga koji je uzročio potrebu za objašnjenjem. Izaslanik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a to izlaganje ne može trajati dulje od tri minuta.

Izaslanik, odnosno sudionik u raspravi može govoriti samo o pitanju o kojem se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedatelj Doma naroda će ga upozoriti, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne pridržava dnevnog reda.

Predsjedatelj će dati stanku na prijedlog predsjednika ili predstavnika kluba naroda radi obavljanja konzultacija u Klubu.
Stanka može trajati najdulje sat vremena ako Dom naroda ne odluči drugačije nakon čega je predstavnik kluba dužan iznijeti stavove Kluba.

Red na sjednici osigurava predsjedatelj Doma naroda.
Za povrjedu reda na sjednici predsjedatelj može izasla-nika ili drugog sudionika u raspravi opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći izaslaniku ili drugom sudioniku u raspravi koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovoga poslovnika.
Izaslaniku ili drugom sudioniku u raspravi će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, a već je na istoj sjednici dvaput bio opomenut i pozvan da se pridržava reda i odredaba ovog poslovnika.

Predsjedatelj Doma naroda može narediti udaljavanje iz dvorane za sjednicu svakog slušatelja, građanina i gosta koji prati rad sjednice ako narušava red.

Osobe koje po službenoj dužnosti nazoče sjednici dužne su u pogledu održavanja reda obavljati naloge predsjedatelja Doma naroda.
Ako predsjedatelj ocijeni da ne može održati red na sjednici odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti, s tim da prekid sjednice ne može trajati dulje od jednoga sata.

Kad ustvrdi postojanje kvoruma za rad sjednice Doma naroda, predsjedatelj otvara sjednicu i pita izaslanike imaju li primjedaba na zapisnik s prethodne sjednice.
O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez pretresa. Nakon toga predsjedatelj konstatira da je usvojen zapisnik, uz eventualno usvojene primjedbe.
Nakon usvajanja zapisnika izaslanicima se u pravilu, daje sat vremena za postavljanje izaslaničkih pitanja i pokretanje inicijativa. Postavljanje pitanja ne može trajati dulje od tri minute, a davanje odgovora, ako se daje odgovor na sjednici, ne može trajati dulje od pet minuta.

Dnevni red je usvojen kada ga prihvati većina nazočnih izaslanika na sjednici Doma naroda.
Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda prije nego se o njemu odluči.
Rasprava o pojedinim pitanjima dnevnog reda sjednice je ograničena i to:
za izaslanike pojedinačno do 10 minuta kada prvi put diskutiraju, a kada se ponovno jave za riječ po istomu pitanju ovo pravo se ograničava na 5 minuta;
za predstavnike klubova do 15 minuta;
za predstavnike radnih tijela do 10 minuta;
za ispravke krivih navoda i replike 3 minuta.

Sjednici Doma naroda dužan je nazočiti predlagatelj, odnosno predstavnik predlagatelja nacrta odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta kojega Dom naroda razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može sudjelovati u radu Doma naroda i kada Vlada Federacije nije predlagatelj. Ako predlagatelj nije nazočan ili ne uputi svojega predstavnika na sjednicu Doma naroda, odnosno se pitanje skida s dnevnog reda sjednice i o tomu se obavještava predlagatelj.

Rasprava pojedinih pitanja je jedinstvena, ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno.
Rasprava o promjeni Ustava Federacije obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.
Kada se uz raspravu pitanja od općeg političkog značaja predloži donošenje deklaracije, rezolucije ili preporuke, kao i kad se raspravlja prijedlog zakona ili drugog općeg akta, na sjednici se može odlučiti da rasprava takvog pitanja obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.
Tijekom opće rasprave prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u pogledu rješenja danih u prijedlogu.
Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima ili po člancima, ako se na sjednici tako odluči. Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.
Predsjedatelj Doma naroda podnesene prijedloge izasla-nika iznosi, u pravilu, po redoslijedu kojim su izneseni. Radi učinkovitijeg razmatranja prijedloga o cjelishodnosti odlučivanja Dom naroda može odlučiti da se od ovog redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po skupini pitanja koja čine jednu cjelinu.
Raspravu zaključuje predsjedatelj Doma naroda kada ustvrdi da više nema govornika.

Tijekom trajanja sjednice predsjedatelj Doma naroda može dati stanku najdulje do sat vremena.
Predsjedatelj Doma naroda, u dogovoru s predsjednicima klubova naroda, može odlučiti o prekidu sjednice.
Prekid sjednice ne može trajati dulje od 15 dana.

O pitanjima koja se raspravljaju na sjednici Doma naroda mogu se donositi deklaracije, rezolucije, preporuke i zaključci ili se rasprava zaključiti prijelaskom na dalji rad po dnevnom redu.

Dom naroda odlučuje na sjednici ako sjednici nazoči većina izaslanika Doma naroda, ako Ustavom Federacije i ovim poslovnikom nije drugačije utvrđeno.
Odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja izaslanika u Domu naroda, ako Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom nije drugačije utvrđeno.
Ukupan broj izaslanika znači broj izaslanika kojima je verificiran mandat u tekućem sazivu.

Predsjedatelj Doma naroda dužan je tijekom rada sjednice pratiti postoji li kvorum izaslanika za odlučivanje.
Ako predsjedatelj ocijeni da sjednici ne nazoči većina izaslanika odredit će prozivanje.
Predsjedatelj dužan je na zahtjev predsjednika kluba naroda pristupiti provjeri postojanja kvoruma za odlučivanje.
U tom slučaju se kvorum utvrđuje na način po kojemu tajnik Doma naroda proziva izaslanike s liste izaslanika Doma naroda. Kada prozivka bude okončana ponovno se prozivaju izaslanici za koje u listi nije označeno da su bili nazočni.
Rezultate o nazočnosti izaslanika saopćava predsjedatelj Doma naroda.

Glasovanje je javno osim ako Ustavom Federacije, zakonom ili ovim poslovnikom nije utvrđena obveza tajnog glasovanja.
Na poziv predsjedatelja Doma naroda izaslanici se očituju tko je “za” prijedlog, tko je “protiv” prijedloga i je li se tko “suzdržao” od glasovanja.
Prijedlog je prihvaćen ako se za njega očitovala većina izaslanika u Domu naroda.

Poimenično glasovanje vrši se kada predsjedatelj Doma naroda ocijeni da je to potrebno kako bi se otklonile sumnje u točnost rezultata glasovanja.
Predsjedatelj je obvezan provesti poimenično glasovanje ako sumnju u točnost rezultata glasovnja izrazi izaslanik kojega u tomu podrže još najmanje dva izaslanika.
Poimenično glasovanje vrši se tako što se svaki prozvani izaslanik očituje “za” ili “protiv” prijedloga ili se “suzdržao” od glasovanja.
Kada prozivanje bude završeno ponovno se prozivaju izaslanici za koje u spisku nije označeno da su glasovali.
Prozivanje vrši tajnik Doma naroda.

Predsjedatelj Doma naroda je dužan prilikom glasovanja ustvrditi koliko je izaslanika glasovalo “za”, koliko “protiv”, a koliko se “suzdržalo” od glasovanja.
Po okončanom glasovanju predsjedatelj utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja, kao i je li prijedlog o kojemu se glasovalo prihvaćen ili odbijen.
Prijedlog je prihvaćen ako se za njega očitovala većina izaslanika u Domu naroda.

Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su:
ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu odgovarajuće zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti;
identitet jednog konstitutivnog naroda;
ustavni amandmani;
organizacija organa javne vlasti;
jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe;
teritorijalna organizacija;
sustav javnog informiranja i
druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Domu naroda.

Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastup-ničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

c) Procedura za zakone u svezi s vitalnim interesom,
kako je to definirano u listi iz članka 115. Poslovnika

1. Ukoliko više od jednog predsjedatelja ili potpredsje-datelja Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa definiranog u članku 115. ovoga poslovnika, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa.
2. Ako samo jedan predsjedatelj ili potpredsjedatelj tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, 2/3 većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u članku 118. ovoga poslovnika.
3. Predsjedatelj i potpredsjedatelji moraju donijeti odluku u roku od jednog tjedna.
4.Ukoliko većina svakog kluba koji ima izaslanike u Domu naroda glasuje za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni usvojeni.
5. Ukoliko se u Domu naroda postigne suglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovno podnosi Zastupničkom domu na odobravanje.
6. Ukoliko suglasnost nije moguća u Domu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat će se zajedničko povjerenstvo od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajedničko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. Zajedničko povjerenstvo usuglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim.
7. Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagatelju na novi postupak. U tom slučaju predlagatelj ne može ponovno podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

d) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni
interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od
klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda

1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda.
2.Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt isti se smatra usvojenim.
3. Ukoliko se Dom naroda usuglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovno dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu.
4.Ukoliko Zajedničko povjerenstvo iz članka 117. ovog poslovnika ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije BiH na donošenje konačne odluke odnosi li se predmetni zakon na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jednog tjedna, a u roku od jednog mjeseca odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
6. U slučaju da proceduru prema ovom članku pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagatelj ne može ponovno dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.
8. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit će usvojen prostom većinom.

7. Posebne odredbe o postupku za izbor, imenovanja,
potvrđivanja, razrješenja i smjenjivanja

Izborom upravlja predsjedatelj Doma naroda.
Kada se izbor provodi tajnim glasovanjem predsjedatelju pomažu članovi Povjerenstva za izbor i imenovanja i tajnik Doma naroda.
Ako je predsjedatelj kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrješenju, sjednicom upravlja jedan od potpredsjedatelja Doma naroda.

Odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na postupak izbora, odnosno potvrđivanja imenovanja, sukladno se primjenjuju i na postupak razrješenja i smjenjivanja.

Dom naroda može odlučiti o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Federacije radi donošenja odluke o smjenjivanju predsjednika i potpredsjednika Federacije ukoliko utvrdi da su predsjednik, odnosno potpredsjednici Federacije prekršili položenu prisegu ili su iz drugih razloga nedostojni vršenja te dužnosti.
Za podnošenje zahtjeva iz prethodnoga stavka potrebna je 2/3 većina glasova izaslanika u Domu naroda.
Predsjedatelj Doma naroda o podnošenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka obavještava predsjedatelja Zastupničkog doma.

Ukoliko predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade Federacije, usvojenim konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, postupak će provesti klubovi naroda sukladno Ustavu.

Najmanje 20 izaslanika u Domu naroda mogu pokrenuti prijedlog za glasovanje o povjerenju Vladi Federacije. Predstavnik izaslanika koji su podnijeli prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije ima pravo na sjednici Doma naroda obrazložiti prijedlog.
Prijedlog iz prethodnoga stavka, koji mora biti jasno formuliran, obrazložen i potpisan, podnosi se pismeno predsjedatelju Doma naroda.
Predsjedatelj Doma naroda odmah dostavlja prijedlog iz stavka 1. ovoga članka izaslanicima Doma naroda, predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, Vladi Federacije i predsjedatelju Zastupničkog doma.

Vlada Federacije razmatra prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i podnosi Domu naroda izvješće sa svojim mišljenjem i stavovima u povodu prijedloga.
Vlada Federacije dužna je izvješće dostaviti predsje-datelju Doma naroda najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama prijedloga.
Predsjedatelj Doma naroda upućuje izvješće Vlade Federacije, izaslanicima Doma naroda, predsjedniku i potpredsjednicima Federacije i predsjedatelju Zastupničkog doma.

Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice koja se održava nakon dostave izvješća Vlade Federacije izaslanicima Doma naroda.
Premijer/predsjednik Vlade ima pravo na sjednici Doma naroda obrazložiti izvješće Vlade Federacije
Ako Vlada Federacije ne podnese izvješće u predviđenome roku, prijedlog se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Doma naroda po istjeku toga roka.

Rasprava o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije može se završiti odlukom o izglasavanju nepovjerenja Vladi Federacije ili donošenjem zaključka kojim se prijedlog odbija.
Zaključak, odnosno odluku iz prethodnoga stavka Dom naroda donosi većinom glasova od ukupnoga broja izaslanika u Domu naroda.
O zaključku, odnosno odluci iz stavka 1. ovoga članka predsjedatelj obavještava predsjednika i potpredsjednike Fede-racije i predsjedatelja Zastupničkog doma.

Suce Ustavnog suda Federacije predlaže predsjednik Federacije, uz suglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine izaslanika Doma naroda koji su nazočni i glasuju.

Dom naroda obavlja potvrdu imenovanja dužnosnika drugih organa sukladno zakonu, a po postupku utvrđenom ovim poslovnikom.

Sukladno Ustavu Federacije i zakonu, ombudsmane imenuje Dom naroda sa Zastupničkim domom na način i po postupku za imenovanja utvrđenom ovim poslovnikom.

g) Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne
skupštine Bosne i Hercegovine

Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine provodi se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

O radu sjednice Doma naroda vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži temeljne podatke o radu na sjednici, a osobito o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima.
U zapisnik se unose i rezultati glasovanja o pojedinim pitanjima.
Izaslanik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može tražiti da se njegovo mišljenje u cijelosti ili neki dijelovi njegovog mišljenja unesu u zapisnik.
O sastavljanju zapisnika stara se tajnik Doma naroda.

Zapisnik se sastavlja odmah po okončanju sjednice i upućuje svim izaslanicima, najkasnije uz poziv za narednu sjednicu.

Svaki izaslanik ima pravo na narednoj sjednici staviti primjedbe na zapisnik.
O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se obaviti odgovarajuće preinake.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kojemu su prema usvojenim primjedbama obavljene preinake, smatra se usvojenim.
Zapisnik potpisuju predsjedatelj i tajnik Doma naroda.

O pohrani izvornika zapisnika sa sjednica Doma naroda stara se tajnik Doma naroda.

Na sjednici Doma naroda obavlja se tonsko snimanje, odnosno vode stenografske zabilješke.
Svaki izaslanik ima pravo tražiti da se obavi redakcija njegovog izlaganja, bez unosa bitnih izmjena u tekstu i izostave iznesenih mišljenja. O ostvarivanju prava izaslanika iz stavka 2. ovoga članka stara se tajnik Doma naroda.

Stenografske zabilješke, odnosno tekst tonske snimke i zapisnik o radu sjednica Doma naroda čuvaju se i objavljuju, o čemu se stara tajnik Doma naroda.
Tajnik Doma naroda bliže uređuje način vođenja, sređivanja i objavljivanja stenografskih zabilježaka, odnosno teksta tonske snimke.

Dom naroda sa Zastupničkim domom, iz nadležnosti Parlamenta Federacije, donosi Ustav, zakone, proračun i daje izvorno tumačenje zakona.
Dom naroda samostalno donosi poslovnik, deklaracije, rezolucije, preporuke, odluke, zaključke i druge akte sukladno Ustavu Federacije i ovom poslovniku.
Akte iz st. 1. i 2. ovoga članka Dom naroda donosi većinom glasova od ukupnoga broja verificiranih izaslanika u Domu naroda, ako Ustavom Federacije i ovim poslovnikom nije drugačije utvrđeno.
Dom naroda, u pravilu, razmatra akte iz stavka 1. ovoga članka nakon njihovog razmatranja u Zastupničkom domu, osim ako Ustavom Federacije i zakonom nije drugačije utvrđeno.

Izmjene ili dopune Ustava Federacije provode se ustavnim amandmanima, a proglašavaju odlukom, zakon se mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostali opći akti odlukom. Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom. Izvorno tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

Deklaracijom se izražava stav Doma naroda o bitnim pitanjima od interesa za Federaciju i hrvnu i Hercegovinu.

Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe u svim područjima ili u određenom području društvenog života i utvrđuje politika koja se treba provoditi u svim područjima ili u određenom području, kao i mjere za njezinu provedbu. Rezolucija sadrži i smjernice za rad federalnih organa i organizacija u svezi s pitanjima na koja se ona odnose.

Preporukom se ukazuje na značaj određenih pitanja koja se odnose na razvitak odnosa u određenom području ili na sprovođenje zakona ili drugih općih akata Doma naroda.
Preporukom se izražava mišljenje Doma naroda u svezi s usklađivanjem odnosa i razvijanjem međusobne suradnje organizacija i zajednica u pitanjima od zajedničkog interesa.
Preporukom se predlažu mjere koje bi federalni organi i organizacije trebali poduzeti radi rješavanja određenih pitanja.

Odluka se donosi kao akt obavljanja prava i dužnosti, kao propis za provedbu zakona ili drugih općih akata Doma naroda, ili kao akt uređivanja unutarnje organizacije i odnosa u Domu naroda.
Odlukom kao aktom obavljanja prava Dom naroda odlučuje o izboru, imenovanju, razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrde odnosno suglasnosti na akte federalnih organa i organizacija, kao i o drugim pravima Doma naroda kada je to Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom utvrđeno.
Odluka kao provedbeni propis je akt koji se donosi radi sprovođenja i konkretiziranja pojedinih odredaba zakona, ako je to predviđeno tim zakonom.
Odlukom se uređuje unutarnja organizacija, rad i odnosi u Domu naroda.
Odlukom se provode izmjene i dopune Poslovnika Doma naroda.

Zaključkom Dom naroda odlučuje o svojem radu i radu radnog tijela koje je utemeljilo.
Zaključkom Dom naroda može utvrđivati i obveze Vlade Federacije i federalnih organa uprave u pogledu pripremanja zakona, drugih propisa i općih akata ili obavljanje drugih poslova iz njezinog djelokruga.
Zaključkom Dom naroda može zauzimati stav u svezi s pitanjem koje je razmatralo, osim pitanja o stavu koje se izražava deklaracijom.

Akte koji su doneseni na sjednici Doma naroda potpisuje predsjedatelj Doma naroda, a akte koji su doneseni na sjednici radnog tijela potpisuje predsjednik radnog tijela.

Izvornikom zakona odnosno drugog propisa i općeg akta Doma naroda smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta koji je usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma Parlamenta Federacije.

Na izvornike zakona i drugog akta koji donosi Dom naroda stavlja se pečat, sukladno zakonu. O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovoj pohrani i evidenciji stara se tajnik Doma naroda.

Tajnik Doma naroda ostvaruje suradnju s tajnikom Zastupničkog doma o dostavi zakona i drugih akata usvojenih u Domu naroda iz nadležnosti Doma naroda i Zastupničkog doma, predsjedniku Federacije radi potpisivanja.
Kada predsjednik Federacije ne potpiše zakon ili drugi akt iz prethodnoga stavka, jer nije donesen suglasno članku IV.A.17 i 19. Ustava Federacije, tajnik Doma naroda o tomu odmah obavještava predsjedatelja Doma naroda.

Predsjedatelj Doma naroda na prvoj narednoj sjednici Doma naroda od dana prijama obavještenja iz članka 148. ovoga poslovnika obavještava izaslanike o razlozima nepotpisivanja zakona ili drugog akta od predsjednika Federacije.
Dom naroda je dužan razmatrati ovu obavijest pred-sjedatelja Doma naroda suglasno Ustavu Federacije.

Zakoni i drugi akti Doma naroda objavljuju se u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” na hrvanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku, na pismima u službenoj uporabi u Federaciji.
O objavi zakona i drugih akata, kao i o dostavi zaključaka donesenih na sjednici Doma naroda stara se tajnik Doma naroda.
Zaključci doneseni na sjednici Doma naroda dostavljaju se organima i organizacijama na koje se odnose.
Tajnik Doma naroda ostvaruje suradnju s tajnikom Zastupničkog doma u postupku objave zakona i drugih akata iz nadležnosti Doma naroda i Zastupničkog doma.

Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti gospo-darska društva, gospodarske komore i druge opće udruge i zajednice, političke organizacije, udruge građana i građani.
Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsje-datelju Doma naroda.

Inicijativu za donošenje zakona predsjedatelj Doma naroda dostavlja nadležnim radnim tijelima u Domu naroda.
Inicijativu prethodno razmatra Zakonodavno-pravno povjerenstvo i odgovarajuće radno tijelo Doma naroda. O sjednici nadležnog radnog tijela na kojoj se razmatra inicijativa obavještava se i podnositelj inicijative. Zaključkom o prihvatanju inicijative Dom naroda određuje način pripreme i nositelje izrade nacrta zakona. Zaključak iz prethodnoga stavka ili zaključak o neprihvatanju inicijative dostavlja se i podnositelju inicijative.

Prije podnošenja nacrta zakona predlagatelj može podnijeti prijedlog za donošenje zakona radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o temeljnim pitanjima koje treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba urediti zakon.

Dom naroda prethodno ocjenjuje hoće li razmatrati prijedlog za donošenje zakona ili će zaključkom obvezati predlagatelja da odmah pripremi nacrt zakona.
Ako Dom naroda prihvati da razmatra prijedlog za donošenje zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima se treba zasnivati nacrt zakona i temeljna pitanja koja treba urediti zakonom.

Vlada Federacije je nadležna za podnošenje nacrta zakona.
Nacrt zakona može podnijeti svaki izaslanik, klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda, radno tijelo Doma naroda, predsjednik i potpredsjednici Federacije, premijer/pred-sjednik Vlade, skupštine kantona, gradsko i općinsko vijeće.

Nacrt zakona treba biti izrađen tako da su u njemu formulirana, u vidu pravnih odredaba, rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više alternativa.
Nacrt zakona treba sadržavati obrazloženje u kojemu se navode ustavni temelj za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima se trebaju urediti odnosi u odgovarajućem području, financijska i druga sredstva potrebna za provedbu zakona i način njihovog osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja organa i organi-zacija koji su tijekom njegove izrade konzultirani, a koje podno-sitelj nacrta nije usvojio, kao i razlozi zbog kojih to nije učinio.
Kad se nacrt zakona predlaže iz zajedničke nadležnosti Federacije i kantona, sukladno članku III. 2. i III. 3. Ustava Federacije, u obrazloženju nacrta zakona prilažu se mišljenja nadležnih organa kantona i iznose mišljenja podnositelja nacrta zakona o prijedlozima i mišljenjima kantona koja nisu prihvaćena i razlozi zbog kojih oni nisu prihvaćeni.
Uz nacrt zakona podnosi se potrebna dokumentacija.
Kad se nacrtom zakona provode izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjuju.

Nacrt zakona dostavlja se predsjedatelju Doma naroda koji ga upućuje Zakonodavno-pravnom povjerenstvu Doma naroda i nadležnim radnim tijelima ako je u djelokrugu tih radnih tijela određeno njegovo razmatranje.
Predsjedatelj Doma naroda dostavlja nacrt zakona predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, te predsjedatelju Zastupničkog doma, ako mu nacrt zakona nije dostavljen neposredno od podnositelja nacrta zakona.
Predsjedatelj dostavlja nacrt zakona izaslanicima, te zakonodavnim tijelima kantona ako se nacrt zakona donosi sukladno članku III. 2. i III. 3. Ustava Federacije.
Ako nacrt zakona nije podnio premijer/predsjednik Vlade, predsjedatelj Doma naroda ga dostavlja i Vladi Federacije radi davanja mišljenja.
Ako je nacrt zakona podnio izaslanik u Domu naroda predsjedatelj ga dostavlja i Zastupničkom domu.
U slučaju da Vlada Federacije ne dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana, smatrat će se da je suglasna s nacrtom zakona.

Nacrt zakona može se raspravljati na sjednici Doma naroda po istjeku roka od 10 dana od dana dostave izaslanicima.

Prije rasprave nacrta zakona na sjednici Doma naroda nacrt zakona razmatra Zakonodavno-pravno povjerenstvo i nadležno radno tijelo i o tome podnose izvješće Domu naroda najkasnije osam dana prije održavanja sjednice Doma naroda na kojoj će se razmatrati nacrt zakona.
Zakonodavno-pravno povjerenstvo dostavlja svoje izvješće odmah nakon održane sjednice premijeru/predsjedniku Vlade i podnositelju nacrta zakona ako ga premijer/predsjednik Vlade nije podnio.

Rasprava nacrta zakona na sjednici Doma naroda je u pravilu jedinstvena.
Dom naroda može odlučiti da rasprava nacrta zakona obuhvaća opću raspravu i raspravu u pojedinostima.
Tijekom opće rasprave izaslanici iznose mišljenja o tomu je li potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima se zakon treba zasnivati i jesu li ta načela dosljedno provedena u nacrtu, kao i o potrebnim financijskim sredstvima i njihovim izvorima.
Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima nacrta.

Ako Dom naroda ocijeni kako nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt zakona.
Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo Doma naroda podnese mišljenje da nacrt zakona nije sukladan Ustavu Federacije i pravnom sustavu u Federaciji, Dom naroda će prethodno zauzeti stav o mišljenju Zakonodavno-pravnog povjerenstva.
Ukoliko Dom naroda podrži mišljenje Zakonodavno-pravnog povjerenstva iz prethodnoga stavka nacrt zakona će se smatrati odbijenim.

Po okončanoj raspravi, ako Dom naroda ocijeni da je potrebno donijeti zakon, zaključkom utvrđuje prihvaćanje nacrta zakona i da nacrt može poslužiti kao temelj za izradu prijedloga zakona sa stavovima i primjedbama na nacrt zakona koje su izložili izaslanici na sjednici Doma naroda, te zaključak s tim stavovima i primjedbama dostavlja podnositelju nacrta da ih uzme u razmatranje prilikom izrade prijedloga zakona.

Postupak donošenja zakona obuhvaća razmatranje prijedloga za donošenje zakona, nacrta i prijedloga zakona, osim ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Kada je to programom rada Doma naroda predviđeno ili kada nije u pitanju složen i opsežan zakon, podnositelj prijedloga zakona može umjesto nacrta podnijeti prijedlog zakona i predložiti da se prijedlog zakona raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta zakona.
Prijedlog zakona iz prethodnoga stavka dostavlja se izaslanicima i nadležnim tijelima u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana određenog za održavanje sjednice Doma naroda na kojoj će se raspravljati prijedlog zakona.
Ako donošenje zakona po skraćenom postupku nije predviđeno programom rada, Dom naroda odlučuje, kao o prethodnom pitanju, hoće li razmatrati prijedlog zakona po skraćenom postupku.
Ako Dom naroda ocijeni kako nije složen i obiman zakon i prihvati prijedlog predlagatelja, prijelazi se na raspravu o prijedlogu zakona.
Ako Dom naroda ne prihvati raspravu prijedloga zakona po skraćenom postupku s prijedlogom zakona će se postupiti kao s nacrtom i o tom nacrtu vrši se odmah rasprava na istoj sjednici Doma naroda.

Kada je programom rada Doma naroda predviđeno ili kad Dom naroda prihvati nacrt zakona može odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za građane, gospodarska društva i druge pravne osobe, kantone, gradove, općine, Federaciju i kada je neophodno provesti najširu raspravu zainteresiranih organa i organizacija, znanstvenih i stručnih in-stitucija i građana, Dom naroda može odlučiti da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz toga nacrta stavi na javnu raspravu.
Dom naroda može donijeti odluku iz prethodnoga stavka i na inicijativu ovlaštenog predlagatelja zakona ili Kluba bošnjačkih izaslanika, Kluba hrvatskih izaslanika i Kluba srpskih izaslanika.

Ako odluči da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu raspravu, Dom naroda zaključkom:
- određuje način objave nacrta zakona ili pojedinog pitanja iz nacrta;
- određuje radno tijelo Doma naroda koje će organizirati i voditi javnu raspravu;
- utvrđuje opseg i razinu javne rasprave;
- tvrđuje potrebna financijska sredstva i izvore sredstva za organiziranje i provedbu javne rasprave;
- utvrđuje rok u kojemu treba provesti javnu raspravu;
- utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.

U oblikovanju i provođenju javne rasprave o nacrtu zakona radno tijelo Doma naroda surađuje s odnosnim radnim tijelom Zastupničkog doma i tijelima političkih stranaka, gospodarskim društvima, ustanovama i drugim organizacijama i zajednicama, te znanstvenim i stručnim ustanovama i nadležnim tijelima kantona.

O rezultatima javne rasprave o nacrtu zakona radno tijelo Doma naroda podnosi izvješće Domu naroda.
Izvješće radnoga tijela koje je zaduženo za vođenje javne rasprave sadrži rezultate javne rasprave s prijedlogom iznesenih mišljenja i prijedloga o pojedinim pitanjima.
Izvješće radnoga tijela dostavlja se predlagatelju zakona sa zaključkom Doma naroda o stavovima o izvješću radnog tijela Doma naroda.
Predlagatelj zakona je dužan u pripremi prijedloga zakona uzeti u obzir prijedloge i mišljenja sadržana u izvješću radnog tijela Doma naroda o rezultatima javne rasprave, kao i obrazložiti razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine prijedloge i mišljenja iznesena u javnoj raspravi.

Ako je radno tijelo Doma naroda koje podnosi izvješće o rezultatima javne rasprave istodobno i predlagatelj zakona, može zajedno s izvješćem dostaviti prijedlog zakona.
Ako je Domu naroda dostavljen i prijedlog zakona koji je pripremljen na temelju rezultata javne rasprave, Dom naroda na istoj sjednici razmatra izvješće o rezultatima javne rasprave i prijedlogu zakona.

Odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona sukladno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili općih akata u Domu naroda.

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojemu se donosi zakon.
Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz članka 156., stavak 2. ovoga poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su provedene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune koje se predlažu, koje primjedbe i prijedlozi na nacrt zakona nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u svezi s pitanjima koja se zakonom uređuju.

Prijedlog zakona mogu podnijeti ovlašteni predlagatelji iz članka 155. ovoga poslovnika.
O načinu podnošenja prijedloga zakona, njegove dostave sukladno članku 157. ovoga poslovnika shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na nacrt zakona.

Prijedlog zakona može se raspravljati na sjednici Doma naroda po istjeku roka od 10 dana od dana dostave izaslanicima.

Prijedlog zakona, sukladno ovom poslovniku, prethodno razmatra Zakonodavno-pravno povjerenstvo i nadležno radno tijelo.

Prilikom rasprave prijedloga zakona shodno se primje-njuju odredbe članka 160. ovog poslovnika.
Tijekom opće rasprave o prijedlogu zakona raspravlja se je li prijedlog izrađen sukladno zaključku usvojenom prilikom rasprave o nacrtu zakona. Tijekom rasprave se mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati druga pitanja u svezi s danim rješenjima u prijedlogu zakona.
Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se o poje-dinim rješenjima prijedloga i odlučuje o amandmanima.

Podnositelj prijedloga zakona može do okončanja raspra-ve predložiti Domu naroda da se rasprava prijedloga zakona odloži.
Premijer/predsjednik Vlade može predložiti da se odloži rasprava prijedloga zakona i ako Vlada nije podnijela prijedlog zakona.
O prijedlozima iz st. 1. i 2. ovoga članka i o drugim prijedlozima za odlaganje rasprave prijedloga zakona Dom naroda odlučuje odmah.
Podnositelj prijedloga zakona može do otvaranja rasprave povući prijedlog zakona.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku pisanog amandmana s obrazloženjem.
Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažiraju financijska sredstva, podnositelj amandmana je dužan ukazati na izvore ovih sredstava. Amandman se podnosi predsjedatelju Doma naroda u roku koji ne može biti kraći od tri dana od dana određenog za održavanje sjednice Doma naroda na kojoj će se raspravljati prijedlog zakona. Podnositelj prijedloga zakona može podnositi amandmane do okončanja rasprave o prijedlogu zakona.
Vlada Federacije može podnositi amandmane do okončanja rasprave i na prijedlog zakona koji ona nije podnijela.

Pravo podnošenja amandmana ima svaki ovlašteni predlagatelj zakona iz čl. 155. i 172. ovoga poslovnika.

Na amandman predlagatelja zakona izaslanik može podnijeti amandman do zaključenja rasprave.
Kada se amandmanom mijenjaju načela na kojima se temelji zakon ili se angažiraju značajnija financijska sredstava, na prijedlog 10 izaslanika, Vlade Federacije, Zakonodavno-pravnog povjerenstva ili drugog radnog tijela, Dom naroda može odlučiti da se odloži rasprava radi zauzimanja stavova u klubovima naroda.

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja tekst prijedloga zakona o amandmanu se ne može odlučiti prije nego što se o njemu ne očituju nadležna radna tijela Doma naroda, Zakonodavno-pravno povjerenstvo i Vlada Federacije.

Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se angažiraju financijska sredstva predsjedatelj Doma naroda dostavlja amandman nadležnom radnom tijelu Doma naroda u čiji djelokrug spadaju pitanja financija i proračuna da razmotri utjecaj odredaba amandmana na raspoloživa sredstva i na osiguranje sredstava za financiranje predloženog rješenja i o tomu izvjesti Dom naroda.

U povodu amandmana na prijedlog zakona podnesenog tijekom rasprave, Dom naroda može odlučiti da se rasprava prekine kako bi se o amandmanu očitovala Vlada Federacije, nadležno radno tijelo i Zakonodavno-pravno povjerenstvo.

Podnositelj prijedloga zakona ima se pravo očitovati o amandmanu.
Vlada Federacije ima se pravo očitovati o amandmanu i kada nije podnijela prijedlog zakona.
Amandman podnositelja prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagatelja s kojime se podnositelj prijedloga suglasio postaje sastavni dio prijedloga zakona.
Ako izaslanik zatraži da se Dom naroda posebno očituje o amandmanu s kojim se podnositelj prijedloga zakona nije suglasio, o tome amandmanu se glasuje odvojeno.
Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije o amandmanu na prijedlog zakona s kojime se nije suglasila Vlada Federacije, Dom naroda glasuje odvojeno.

Amandman se usvaja većinom glasova od ukupnoga broja izaslanika odnosno većinom koja je potrebna za usvajanje zakona.
Ako je na prijedlog zakona podneseno više amandmana u različitom tekstu usvojen je onaj amandman koji je dobio najveći broj glasova izaslanika na sjednici.
Ako se radi o amandmanu koji je od vitalnog interesa primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na odlučivanje o pitanjima od vitalnog interesa.
Usvojeni amandman smatra se sastavnim dijelom prijedloga zakona.

Podnositelj amandmana iz članka 178. ovoga poslovnika ima pravo odustati od podnesenog amandmana do okončanja rasprave o tom amandmanu.

Zakoni se, u pravilu ne mogu donositi po žurnom postupku.
Iznimno, po žurnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovitom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.

Prijedlog za donošenje zakona po žurnom postupku može podnijeti ovlašteni podnositelj zakona iz čl. 155. i 172. ovoga poslovnika.
Podnositelj prijedloga je dužan u prijedlogu posebno navesti razloge zbog kojih je neophodno donošenje zakona po žurnom postupku.
Uz prijedlog za donošenje zakona po žurnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.

O prijedlogu za donošenje zakona po žurnom postupku odlučuje Dom naroda kao o prethodnom pitanju na sjednici prije utvrđivanja dnevnog reda.
O prijedlogu se vodi rasprava. Dom naroda može odlučiti da podnositelj prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donošenje zakona po žurnom postupku.
Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, Dom naroda će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovome prijedlogu.
Ako Dom naroda usvoji prijedlog za donošenje zakona po žurnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.
Ako Dom naroda ne prihvati postojanje razloga iz članka 186., stavak 2. ovoga poslovnika za donošenje zakona po žurnom postupku, o svojem zaključku odmah obavještava podno-sitelja prijedloga zakona.
Predlagatelj zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Domu naroda kao nacrt zakona po čl. 155. do 163. ovoga poslovnika.

Predsjedatelj Doma naroda kada zaprimi prijedlog donošenja zakona po žurnom postupku, može zatražiti od Zakonodavno-pravnog povjerenstva i nadležnog radnog tijela razmatranje prijedloga zakona i podnošenje Domu naroda izvješće.

Na prijedlog zakona koji se donosi po žurnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
Amandmani se podnose pisano i dostavljaju neposredno na sjednici predsjedatelju Doma naroda, a obrazloženje amandmana može se podnijeti i usmeno.
Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se temelji prijedlog zakona, ili ako bi prihvatanje amandmana uzročilo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona, ako se amandmanom angažiraju financijska sredstva, Dom naroda će odlučivati o amandamanu kada pribavi mišljenje Zakonodavno-pravnog povjerenstva i nadležnog radnog tijela i kada se o tomu očituje Vlada Federacije.
Zakonodavno-pravno povjerenstvo je dužno odmah razmotriti amandamane i podnijeti Domu naroda izvješće s mišljenjem i prijedlozima.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo s nazočnim članovima Povjerenstva razmatra amandmane iz članka 190. ovoga poslovnika i podnosi izvješće Domu naroda.
Zakonodavno-pravno povjerenstvo u sastavu iz prethodnoga stavka na sjednici razmatra i prijedloge zakona po žurnom postupku iz članka 189. ovog poslovnika.

i) Donošenje zakona i postupak za usuglašavanje
različito izglasanih tekstova zakona

Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu.

Ukoliko Dom naroda usvoji zakon prije nego što ga usvoji Zastupnički dom, predsjedatelj Doma naroda odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od održane sjednice, dostavlja predsjedatelju Zastupničkog doma izmjene i dopune koje su usvojene u odnosu na prijedlog zakona.
Ukoliko je Zastupnički dom usvojio zakon prije nego ga je usvojio Dom naroda, predsjedatelj Doma naroda dostavlja ga izaslanicima odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od dostavljenog odnosnog akta Zastupničkog doma, odnosno izmjene i dopune koje je usvojio Zastupnički dom.

Predložene izmjene i dopune zakona Dom naroda može potvrditi ili vratiti Zastupničkom domu, uz usvojene amandmane u Domu naroda.

Ako ni nakon ponovne rasprave nije postignuta suglasnost o istovjetnosti teksta, domovi utemeljuju zajedničko povjerenstvo od po pet članova iz svakoga doma kojemu se povjerava utvrđivanje prijedloga za rješenje spornoga pitanja.

Ako se ni u zajedničkom povjerenstvu ne postigne suglasnost ili ako jedan od domova ne usvoji tekst koji je predložilo povjerenstvo, sporni prijedlog zakona se skida s dnevnog reda sjednice Doma naroda o čemu predsjedatelj obavještava premijera/predsjednika Vlade kako bi on odlučio hoće li postupiti suglasno njegovim ovlaštenjima utvrđenim u Ustavu Fede-racije.

Kada Dom naroda usvoji zakon kojega nije usvojio Zastupnički dom, predsjedatelj Doma naroda izvješćuje o tome predsjedatelja Zastupničkog doma, nakon čega Zastupnički dom ponovno odlučuje hoće li donijeti taj zakon. Ako Zastupnički dom i nakon ponovne rasprave odluči da neće donositi taj zakon, o toj odluci izvješćuje predsjedatelja Doma naroda.

O nedonošenju zakona iz čl. 195. i 196. ovoga poslovnika predsjedatelj Doma naroda izvješćuje premijera/predsjednika Vlade, predsjednika i potpredsjednike Federacije.

Prijedlog za ispravku tiskarskih pogrešaka u objavljenom tekstu zakona i drugih općih akata Doma naroda podnosi federalni organ uprave koji je nadležan za staranje o provođenju tih akata.

Ispravke tiskarskih pogrešaka u objavljenom tekstu zakona, drugog propisa ili općeg akta Doma naroda, nakon sravnjivanja s izvornikom zakona, drugog propisa ili općeg akta Doma naroda, daje tajnik Doma naroda zajedno s tajnikom Zastupničkog doma.

a) Donošenje proračuna Federacije i završnog
računa proračuna Federacije

Nacrt, odnosno prijedlog proračuna i završnog računa proračuna Federacije, utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog premijera/predsjednika Vlade Federacije i s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom dostavlja ih predsjedatelju Doma naroda.

U postupku za donošenje akata iz članka 201. ovoga poslovnika shodno se primjenjuju odredbe ovoga poslovnika o postupku za donošenje zakona, osim odredaba o rokovima koji se utvrđuju programom rada ili posebnom odlukom Doma naroda, odnosno zakonom.

Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka obavlja se po odredbama ovoga poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona. U postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje se nacrt akta, ukoliko Dom naroda drugačije ne odluči. Rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od 10 dana od dana određenog za održavanje sjednice Doma naroda.
Iznimno, od stavka 1. ovoga članka prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na sjednici Doma naroda, ukoliko za to postoji neodložna potreba.
Rasprava prijedloga akta iz st. 1. i 2. ovoga članka vrši se jedinstveno ukoliko Dom naroda ne odluči da rasprava obuhvaća posebice opću raspravu, a posebice raspravu u pojedinostima.

Izvorno tumačenje je opći akt kojime se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona.
Izvorno tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odnosne odredbe zakona za koju se daje izvorno tumačenje.

Inicijativu za davanje izvornog tumačenja zakona mogu podnijeti građani, gospodarska društva i druge pravne osobe.
Prijedlog za davanje izvornog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona iz čl. 155. i 172. ovoga poslovnika.
Prijedlog za davanje izvornog tumačenja zakona mogu podnijeti i: Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, ombudsmani, federalni javni tužitelj i federalni pravobranitelj.

Podnositelj prijedloga za davanje izvornog tumačenja zakona uz prijedlog podnosi i prijedlog teksta općeg akta - izvornog tumačenja s obrazloženjem.

Prijedlog, odnosno inicijativa za davanje izvornog tumačenja zakona podnosi se predsjedatelju Doma naroda. On mora sadržavati naziv zakona i navod odredbe za koju se traži tumačenje s obrazloženjem.
Predsjedatelj Doma naroda upućuje prijedlog za davanje izvornog tumačenja Zakonodavno-pravnom povjerenstvu i Vladi Federacije ako ona nije podnositelj prijedloga za davanje izvornog tumačenja zakona.
Inicijativu za davanje izvornog tumačenja zakona predsjedatelj Doma naroda upućuje Zakonodavno-pravnom povjerenstvu, nadležnom radnom tijelu i Vladi Federacije.
Prijedlog, odnosno inicijativu iz st.2. i 3. ovoga članka predsjedatelj Doma naroda dostavlja predsjedatelju Zastupničkog doma.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo pošto pribavi potrebna mišljenja i dokumentaciju od nadležnog radnog tijela i Vlade Federacije, ocijenjuje je li inicijativa, odnosno prijedlog za davanje izvornog tumačenja zakona utemeljena.
Ako ustvrdi kako je inicijativa utemeljena Zakonodavno-pravno povjerenstvo utvrdit će prijedlog teksta izvornog tumačenja koji s izvješćem podnosi Domu naroda.

Ako Zakondavno-pravno povjerenstvo ocijeni da prijedlog, odnosno inicijativa za davanje izvornog tumačenja nisu utemeljeni o tomu će obavijestiti Dom naroda.
Odluku o utemeljenosti za davanje izvornog tumačenja zakona donosi Dom naroda.

U postupku za davanje izvornog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe ovoga poslovnika o postupku za donošenje zakona.
Kada Dom naroda utvrdi tekst izvornog tumačenja zakona predsjedatelj Doma naroda akt o izvornom tumačenju zakona odmah dostavlja predsjedatelju Zastupničkog doma.

Izvorno tumačenje zakona objavljuje se u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

Kada je zakonom ili drugim aktom određeno da Zakono-davno-pravno povjerenstvo Doma naroda utvrđuje pročišćeni tekst zakona ili drugog akta (u daljem tekstu: pročišćeni tekst akta) prijedlog pročišćenog teksta akta, u roku koji odredi Za-konodavno-pravno povjerenstvo, nadležni federalni organ upra-ve odgovoran za provođenje tog akta dostavlja Povjerenstvu.
Prijedlog pročišćenog teksta akta iz prethodnoga stavka dostavlja se Zakonodavno-pravnom povjerenstvu u sedam primjeraka.

Pročišćeni tekst akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se pročišćeni tekst utvrđuje.
U pročišćenom tekstu akta Zakonodavno-pravno povje-renstvo ne može utvrđivati nove norme materijalnog sadržaja.

Tajnik Zakonodavno-pravnog povjerenstva utvrđuje je li podneseni prijedlog pročišćenog teksta akta pravno-tehnički valjano obrađen.
Tajnik Zakonodavno-pravnog povjerenstva kada ustvrdi kako prijedlog pročišćenog teksta akta nije pravno-tehnički valjano obrađen, zajedno s određenim predstavnikom organa koji je podnio prijedlog pročišćenog teksta akta, otklanja uočene ne-dostatke u tekstu i o utvrđenome prijedlogu pročišćenog teksta akta obavještava predsjednika Zakonodavno-pravnog povje-renstva.
U obavljanju poslova iz ovoga članka tajnik Zakonodavno-pravnog povjerenstva Doma naroda ostvaruje suradnju s tajnikom Zakonodavno-pravnog povjerenstva Zastupničkog doma.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo Doma naroda utvrđu-je pročišćeni tekst akta koji mora biti u istovjetnom tekstu akta koji je utvrđen u Zakonodavno-pravnom povjerenstvu Zastup-ničkog doma.
Kada Zakonodavno-pravno povjerenstvo utvrdi pročišće-ni tekst akta iz nadležnosti Doma naroda i Zastupničkog doma, tajnik Zakonodavno-pravnog povjerenstva o tomu odmah izvješ-ćuje tajnika Zakonodavno-pavnog povjerenstva Zastupničkog doma radi usuglašavanja zajedničkog stava o pročišćenom tekstu akta.

Pročišćeni tekst akta se primjenjuje od dana objave u ”Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, a važnost njegovih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni pročišćenim tekstom akta.
Kada se nakon objave pročišćenog teksta akta predlože Domu naroda izmjene ili dopune akta, ove izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u pročišćenom tekstu akta s navodom broja “Službenih novina Federacije Bosne i Hercegovine” u kojima je objavljen pročišćeni tekst akta.
Na isti se način postupa kada je utvrđen novi pročišćeni tekst akta, s tim što se naznačava kako se radi o novom pročišćenom tekstu akta.
U prvom novom pročišćenom tekstu akta ne naznačava se redni broj, a u svakom narednom pročišćenom tekstu akta naznačava se i odnosni redni broj toga pročišćenog teksta akta.

Amandmane na Ustav Federacije može predlagati predsjednik Federacije, u suglasnosti sa potpredsjednicima Federacije, Vlada Federacije i većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika u Domu naroda, sukladno Ustavu Federacije i ovom poslovniku.

Amandman na Ustav Federacije podnosi se pismeno s obrazloženjem predsjedatelju i podpredsjedateljima oba doma Parlamenta Federacije.
Predsjedatelj Doma naroda amandman na Ustav Federacije dostavlja izaslanicima u Domu naroda, Povjerenstvu za ustavna pitanja, kao i predsjedniku Federacije, potpred-sjednicima Federacije i Vladi Federacije radi davanja mišljenja ako oni nisu predlagatelji.

Pravo inicijative za promjenu Ustava Federacije ima svaki izaslanik u Domu naroda. Inicijativa se podnosi pismeno s obrazloženjem predsjedatelju Doma naroda.

O inicijativi za promjenu Ustava Federacije Dom naroda odlučuje većinom glasova od ukupnog broja izaslanika u Domu naroda.
Inicijativu za promjenu Ustava Federacije koja je dobila potrebnu većinu obrađuje Povjerenstvo za ustavna pitanja i podnosi ju Domu naroda.
Prijedlog Povjerenstva za ustavna pitanja koji je podržan na sjednici Doma naroda većinom glasova od ukupnog broja izaslanika, Dom naroda zaključkom stavlja na javnu raspravu i utvrđuje opseg i rok trajanja javne rasprave koji ne može biti kraći od dva tjedna.
O provodbi javne rasprave stara se Povjerenstvo za ustavna pitanja o čemu Domu naroda podnosi izvješće.

Predloženi amandman na Ustav Federacije neće se konačno razmatrati u Domu naroda prije istjeka roka od dva tjedna nakon što je prvi put bio podnesen.

Predloženi amandman na Ustav Federacije usvaja se u Domu naroda prostom većinom, uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih izaslanika.
Akt o proglašenju promjene Ustava Federacije donosi Dom naroda većinom glasova izaslanika u Domu naroda na istoj sjednici na kojoj je promjena Ustava Federacije usvojena.

Amandmanom na Ustav Federacije ne može se ukinuti niti umanjiti bilo koje od ljudskih prava i sloboda utvrđenih u Poglavlju II.A. 1. do 7. Ustava Federacije, niti promijeniti članak VIII. 2. Ustava Federacije.

Amandman na Ustav Federacije kojega je Dom naroda usvojio nakon njegovog usvajanja u Zastupničkom domu stupa na snagu u ponoć onoga dana kada ga usvoji Dom naroda.
Amandman na Ustav Federacije koji je Dom naroda usvojio prije nego je usvojen u Zastupničkom domu stupa na snagu kako je utvrđeno u odluci Zastupničkog doma.

Odnosi Doma naroda i predsjednika i potpredsjednika Federacije zasnivaju se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije i ovim poslovnikom i o međusobnoj suradnji, obavještavanju i dogovaranju.
Kada zaprimi prijedlog predsjednika ili potpredsjednika Federacije o pitanjima od značaja za Federaciju, predsjedatelj Doma naroda dostavlja ga izaslanicima.
Predsjedatelj Doma naroda obavještava predsjednika i potpredsjednike Federacije o sjednici na kojoj će se razmatrati prijedlog koji su predložili.

Prijedlog da se donese zakon, drugi propis ili opći akt koji Domu naroda podnese predsjednik i potpredsjednici Federacije, kao i druge prijedloge, inicijative i stavove predsjednika i potpredsjednika Federacije Dom naroda razmatra i o njima zauzima stavove.
Dom naroda je dužan razmotriti mišljenje i prijedloge koje predsjednik i potpredsjednici Federacije dostave u svezi s nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata i drugim materijalima.
Predsjedatelj Doma naroda obavještava predsjednika i potpredsjednike Federacije o zauzetim stavovima.

Na zahtjev Doma naroda predsjednik i potpredsjednici Federacije su dužni izložiti stavove o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti.

U ostvarivanju prava i dužnosti Doma naroda prema Zastupničkom domu postupa se sukladno odredbama ovoga poslovnika o donošenju zakona, drugih propisa i općih akata iz nadležnosti Doma naroda i Zastupničkog doma i odredbama o suradnji Kolegija Doma naroda, predsjedatelja i potpredsje-datelja Doma naroda i tajnika Doma naroda s odnosnim tijelima i dužnosnicima Doma naroda.

O svim spornim ili drugim pitanjima iz nadležnosti Doma naroda i Zastupničkog doma, ukoliko njihovo rješavanje nije uređeno u odredbama ovoga poslovnika, predsjedatelj Doma naroda organizira sastanak s predsjedateljem Zastupničkog doma i na tom sastanku utvrđuje način, postupak i roko-ve za njihovo rješavanje.
O poduzetim mjerama iz prethodnoga stavka predsjedatelj Doma naroda, po potrebi, obavještava izaslanike na sjednici Doma naroda.

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI DOMA
NARODA PREMA VLADI FEDERACIJE Bos i
HERCEGOVINE I FEDERALNIM
ORGANIMA UPRAVE

Prava i dužnosti Doma naroda prema Vladi Federacije zasnivaju se i ostvaruju sukladno pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom. Sukladno njima, Vlada Federacije odgovara Domu naroda za predlaganje i provođenje politike i provođenje zakona, drugih propisa i općih akata za čiju su provedbu odgovorni organi u Federaciji i za usmjeravanje i usklađivanje rada federalnih ministarstava i drugih federalnih organa uprave.

Premijer/predsjednik Vlade je nadležan za predlaganje i davanje preporuka iz područja zakonodavstva i pripremu proračunskih prijedloga za Dom naroda.

U ostvarivanju Ustavom Federacije i zakonom utvrđenih prava i dužnosti Vlada Federacije:
- predlaže Domu naroda donošenje zakona, drugih propisa i općih akata, daje mišljenja o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata koje ona nije podnijela i podnosi amandmane na prijedloge tih akata;
- može tražiti da se sazove sjednica Doma naroda radi pretresanja određenog pitanja o kojemu želi iznijeti svoj stav i da Dom naroda o tom pitanju zauzme stav;
- sudjeluje u radu na sjednici Doma naroda i može preko svojega predstavnika izložiti stav o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice;
- može predložiti Domu naroda odlaganje rasprave nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili akta kako bi zauzela svoj stav i izložila ga na sjednici Doma naroda ili se radi rasprave određenog pitanja utemelji zajedničko povjerenstvo izaslanika Doma naroda i članova Vlade Federacije.

Predstavnik Vlade Federacije predstavlja Vladu Federacije na sjednici Doma naroda i radnih tijela Doma naroda o pitanju za koje ga je ovlastio premijer/predsjednik Vlade, odnosno Vlada Federacije.
Povjerenik Vlade Federacije na sjednicama Doma naroda i radnih tijela Doma naroda na tražnju predsjedatelja ili izaslanika daje stručno objašnjenje o pitanju za koje ga je ovlastila Vlada Federacije.

Dom naroda može u okviru svojega djelokruga tražiti od Vlade Federacije:
da pripremi nacrt odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta;
da izloži svoj stav o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Doma naroda;
mišljenje o nacrtu odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta koji nije predložila Vlada Federacije, kao i drugom prijedlogu ili materijalu koji se razmatra u Domu naroda;
da podnese izvješće o određenom pitanju.

Dom naroda i njegova radna tijela obavještavaju Vladu Federacije o svojim sjednicama radi sudjelovanja predstavnika i povjerenika Vlade Federacije na tim sjednicama.
Predstavnik Vlade Federacije ima pravo i dužnost nazočiti sjednicama Doma naroda i njegovih radnih tijela.

Uz nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta koji podnosi Domu naroda, Vlada Federacije obavje-štava Dom naroda o svojim predstavnicima i povjerenicima.

Vlada Federacije najmanje jedamput godišnje izvješćuje Dom naroda o svojem radu kao i o radu federalnih organa uprave.

Izvješće o radu Vlade Federacije, sukladno ovom poslovniku, raspravlja Dom naroda. Po okončanju rasprave Dom naroda donosi zaključke u svezi s radom Vlade Federacije.

Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju sukladno članku IV.B.3. 9. Ustava Federacije.

Federalni organi uprave dužni su Domu naroda dati podatke, obavještenja i odgovore izaslanicima u Domu naroda na pitanja iz svojega djelokruga, kao i podatke i drugu doku-mentaciju koja je Domu naroda potrebna za njegov rad.

Rukovoditelji federalnih organa uprave odgovorni su Domu naroda za zakonito, cjelovito i pravodobno vršenje poslova i zadataka iz svojega djelokruga.

XIII. ODNOSI DOMA NARODA PREMA
IZASLANICIMA U DOMU NARODA
PARLAMENTARNE SKUPŠTINE
Bosne i Hercegovine

Dom naroda ostvaruje suradnju s izaslanicima u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bos i Hercegovine sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine.
Članak 243.
U pripremi izaslanika iz članka 242. ovoga poslovnika za sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bos i Herce-govine, kada to zatraže izaslanici, Klub bošnjačkih izaslanika, Klub hrvatskih izaslanika i Klub srpskih izaslanika u Domu naroda održavaju zajedničke sastanke s izaslanicima u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine radi zauzimanja odgovarajućih zajedničkih stanovišta.

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI DOMA
NARODA PREMA OMBUDSMANIMA
I SUDOVIMA FEDERACIJE

Članak 244.
Prava i dužnosti, kao i suradnja Doma naroda i ombudsmana ostvaruje se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

Članak 245.
Prava i dužnosti, kao i suradnja Doma naroda i sudova Federacije ostvaruje se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

XV. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI DOMA
NARODA PREMA USTAVNOM SUDU
FEDERACIJE Bosne i Hercegovine

Obavijest koju Ustavni sud Federacije sukladno odredbama Ustava i zakona dostavi Domu naroda razmatraju odgovarajuća radna tijela Doma naroda.
Ako radno tijelo Doma naroda prilikom razmatranja obavještenja Ustavnog suda Federacije ocijeni da ima potrebe pristupiti izmjeni zakona, drugog propisa ili općeg akta Doma naroda ili da Dom naroda poduzme druge mjere radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti, predložit će Domu naroda razmatranje obavijesti Ustavnog suda Federacije.
Ako Dom naroda prilikom razmatranja obavijesti Ustavnog suda Federacije ocijeni kako ima potrebe pristupiti izmjenama zakona, drugog propisa ili općeg akta, zaključkom određuje nositelje, način i rokove za pripremu i izmjenu zakona, drugog propisa ili općeg akta.

Rješenje Ustavnog suda Federacije o pokretanju postupka, odnosno prijedlog ovlaštenog predlagatelja iz članka IV. C.3.10. Ustava (u daljem tekstu: rješenje, odnosno prijedlog) za ocjenjivanje ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugog propisa i općeg akta koje je Domu naroda uputio Ustavni sud Federacije, predsjedatelj Doma naroda upućuje na razmatranje nadležnom radnom tijelu i Zakonodavno-pravnom povjerenstvu.
Rješenje odnosno prijedlog iz prethodnoga stavka predsjedatelj Doma naroda dostavlja i predsjedatelju Zastup-ničkog doma i premijeru/predsjedniku Vlade.
Zakonodavno-pravno povjerenstvo će, prije razmatranja rješenja, odnosno prijedloga iz stavka 1. ovoga članka pribaviti mišljenje Vlade Federacije i nadležnog radnog tijela Doma naroda.
O održavanju sjednice Zakonodavno-pravnog povjeren-stva na kojoj će se razmatrati rješenje odnosno prijedlog, obavještava se Ustavni sud Federacije i pozivaju predstavnici organa i tijela iz prethodnoga stavka.

Nadležno radno tijelo i Zakonodavno-pravno povjeren-stvo u postupku razmatranja rješenja odnosno prijedloga ostva-ruju potrebnu suradnju.
Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo prilikom razmatranja rješenja odnosno prijedloga ocijeni kako zakon, drugi propis ili opći akt na koji se odnosi rješenje odnosno prijedlog ovlaštenog predlagatelja nije potrebno mijenjati, obavjestit će o tomu predsjedatelja Doma naroda, organe i tijela iz članka 247., st. 1. i 2. ovoga poslovnika.
Predsjedatelj Doma naroda o stavu Zakonodavno-pravnog povjerenstva obavještava Ustavni sud i određuje predstavnika Doma naroda u postupku pred Ustavnim sudom Federacije.

Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ocijeni kako ima osnove za izmjenu ili dopunu zakona drugog propisa ili općeg akta na koji se odnosi rješenje odnosno prijedlog ili da prestaje potreba za primjenom toga zakona, drugoga propisa ili općega akta, ili potreba donošenja zakona o prestanku važenja zakona ili prestanku važenja drugog propisa ili općeg akta, predložit će Domu naroda donošenje odgovarajućeg akta.
Ako Dom naroda prilikom razmatranja rješenja odnosno prijedloga, kao i prijedloga Zakonodavno-pravnog povjerenstva ocijeni kako ima potrebe za pristupanje izmjenama ili dopunama zakona, drugog propisa ili općeg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili općeg akta, postupit će sukladno odredbama članka 248., stavak 3. ovoga poslovnika.
Ako Dom naroda prilikom razmatranja akta iz stavka 2. ovoga članka ocijeni kako nema potrebe pristupiti izmjenama zakona, drugog propisa ili općeg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili općeg akta o tome će donijeti zaključak.

Odluku Ustavnog suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon nije u suglasnosti s Ustavom Federacije, koju je Ustavni sud Federacije dostavio Domu naroda, predsjedatelj Doma naroda upućuje nadležnim radnim tijelima i izaslanicima.
Predsjedatelj Doma naroda unosi u prijedlog dnevnog reda prve naredne sjednice Doma naroda razmatranje prijedloga zaključka koji proizilazi iz odluke Ustavnog suda Federacije.
Dom naroda odlučuje o poduzimanju potrebnih mjera u svezi s sprovođenjem odluka Ustavnog suda Federacije.

O zaključku Doma naroda povodom razmatranja obavještenja Ustavnog suda Federacije, rješenja odnosno prijedloga ili odluke Ustavnog suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon, drugi propis ili opći akt nije u suglasnosti s Ustavom Federacije, predsjedatelj Dom naroda obavještava Ustavni sud Federacije i predsjedatelja Zastupničkog doma.

Dom naroda može odlučiti, na zahtjev jedne trećine od ukupnoga broja izaslanika, da se pred Ustavnim sudom Federacije podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti prijedloga zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakona koji su usvojili oba doma Parlamenta Federacije, sukladno Ustavu Federacije.
Prije donošenja odluke o pokretanju postupka Dom naroda je dužan zatražiti mišljenje Zakonodavno-pravnog povjerenstva.
Zahtjev za pokretanjem postupka, na temelju odluke Doma naroda, podnosi predsjedatelj Doma naroda Ustavnom sudu Federacije.

Kada Ustavni sud Federacije zatraži od Doma naroda podatke i obavijesti potrebne za rad Ustavnog suda Federacije koje su od interesa za vođenje postupka pred Ustavnim sudom Federacije, tajnik Doma naroda prikuplja podatke i obavijesti i dostavlja ih Zakonodavno-pravnom povjerenstvu.
Zakonodavno-pravno povjerenstvo na temelju podataka i obavijesti utvrđuje odgovor Ustavnom sudu Federacije, uz koji dostavlja podatke i obavijesti iz prethodnoga stavka ovoga članka.

XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI DOMA
NARODA PREMA USTAVNOM SUDU
Bosne i Hercegovine

Odredbe čl. 247. i 253. ovoga poslovnika shodno se primjenjuju u odnosima Doma naroda i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Odnosi Doma naroda sa zakonodavnim tijelima kantona, grada i općina zasnivaju se na pravima utvrđenim Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom.

Međunarodni odnosi Federacije ostvaruju se sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine.

Akte koje donosi Dom naroda, materijali koji se šalju izaslanicima, informativni i dokumentacijski materijali, zaključci, zapisnici i izvješća radnih tijela Doma naroda, izrađuju se na službenim jezicima Federacije, na hrvanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku.
Materijali iz prethodnoga stavka pišu se službenim pismima: latinicom i ćirilicom.
Izaslanici se pismenim putem očituju Stručnoj službi Doma naroda na kojem jeziku će primati materijale iz stavka 1. ovoga članka i pisma iz stavka 2. ovoga članka.

Akti koje usvaja Dom naroda objavljuju se na službenim jezicima Federacije: hrvanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku.

Dokumenti koje Dom naroda izdaje izaslanicima pišu se na jednom od službenih jezika Federacije prema izboru izaslanika.

Nakon verificiranja mandata izaslanici polažu prisegu koja glasi:
“Svečano prisežem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava Bos i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zakona, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bos i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i jednakopravnost naroda i građana koji u njoj žive.”
Tekst se prisege potpisuje.
Nakon verificiranja mandata i polaganja prisege izaslanik stječe prava i dužnosti izaslanika u Domu naroda.

Isticanje grba i zastave Federacije u dvoranama za sjednice Doma naroda, prostorijama klubova naroda i službenim prostorijama vrši se sukladno zakonu.

XXII. RAD DOMA NARODA ZA VRIJEME RATNOG
STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE
RATNE OPASNOSTI

Za vrijeme ratnog stanja ili nepostredne ratne opasnosti primjenjuje se ovaj poslovnik.

Za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti izaslanici u Domu naroda koji su pozvani na vojnu službu ili su iz drugih razloga promijenili svoje prebivalište ili adresu dužni su najkraćim i najbližim putem obavijestiti Dom naroda o svakoj promjeni prebivališta i adrese.

Kolegij Doma naroda za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, pored poslova i zadataka iz članka 76. ovoga poslovnika:
razmatra neposredne zadatke koje treba poduzimati u svezi s radom Doma naroda,
predlaže mjere i utvrđuje zadatke koje treba provesti i određuje vrijeme i mjesto održavanja sjednica Doma naroda,
razmatra i zauzima stavove o načinu pozivanja izaslanika na sjednicu Doma naroda i o načinu dostave materijala izaslanicima i može, ako to zahtijevaju posebni uvjeti ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, odrediti da se izaslanici pozovu na sjednicu javnim pozivom (putem radija, televizije i tiska) ili na drugi način.

Za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Kolegij može, sukladno ocijeni političke i sigurnosne situacije, predložiti Domu naroda usvajanje zakona, drugih propisa i općih akata većinom glasova nazočnih izaslanika; donošenje bez razmatranja nacrta; sazivanje sjednice Doma naroda i radnih tijela u rokovima kraćim od rokova predviđenih ovim poslovnikom, osim pitanja koja se odnose na vitalni nacionalni interes, kao i druga odstupanja od odredaba ovoga poslovnika.
Materijali za sjednice mogu se uručiti izaslanicima neposredno uoči sjednice ili na samoj sjednici, ako nije bilo mogućnosti dostaviti ih ranije ili iz drugih opravdanih razloga.

Dom naroda radi u sjednici koja se, u pravilu, održava u Sarajevu.
Iznimno, kada to uvjeti rata ne dopuštaju i uslijed ne postojanja mogućnosti da predsjedatelj Doma naroda sazove sjednicu u Sarajevu, Kolegij može odlučiti da se sjednica Doma naroda održi u drugom mjestu u Federaciji.

U ostvarivanju poslova i zadataka iz čl. 264. i 265. ovoga poslovnika Kolegij Doma naroda ostvaruje neposrednu suradnju s Kolegijem Zastupničkog doma.

Dom naroda ima Stručnu službu.
Dom naroda zajedno sa Zastupničkim domom utemeljuje Zajedničku službu Parlamenta Federacije.
Organizacija i rad Stručne službe Doma naroda i Zajedničke službe Parlamenta Federacije utvrđuje se posebnim propisom.

Stupanjem na snagu ovoga poslovnika prestaje primjena propisa koji su se primjenjivali u radu Doma naroda do stupanja na snagu ovoga poslovnika.

Ovaj poslovnik stupa na snagu narednoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.