Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Washingtonskim sporazumom   potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća   sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od   poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u   Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine   usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u   ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon   izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
                                            Od tada pa do kraja 2008. godine na Ustav Federacije BiH doneseno je 109   amandmana. 
                                                
                                              Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao   najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od   Predstavničkog doma i Doma naroda. 
                                            Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da   postoji 13 grupa amandmana. 
                                            Amandman I na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna   skupština Federacije BiH, a objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH",   br. 1/94. Ovim Amandmanom uspostavljeni su kantoni sa posebnim režimom:   Hercegovačko-neretvanski i Srednjo bosanski. 
                                            Amandmane II - XXIV donijela je Ustavotvorna skupština   Federacije BiH na sjednici, održanoj 05. juna 1996. godine, a objavljeni su u   "Službenim novinama Federacije BiH", br. 13/97. 
                                            Amandmane XXV i XXVI na Ustav Federacije BiH donio je   Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997.   godine, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 06. maja 1997. godine. Ova   dva amandmana objavljena su u "Službenim novinama Federacije BiH   ",br. 13/97. 
                                            Amandmane XXVII - LIV na Ustav Federacije BiH donio je visoki   predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem provođenja Odluke Ustavnog suda   BiH , br . 5/98 od 30. juna i 01. jula 2000. godine " o konstitutivnosti naroda ". Ovi amandmani objavljeni su u   "Službenim novinama Federacije BiH", br. 16/02. 
                                            Amandmane LVI - LXIII na Ustav Federacije BiH donio je   visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem ostvarivanja nezavisnog i   nepristrasnog sudskog i tužilačkog sistema u Federaciji BiH. Ovi amandmani   objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 22/02. 
                                            Amandmane LXIV - LXVII na Ustav Federacije BiH donio je   visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika   i nosilaca izabranih funkcija (imunitet) definira na drugačiji način. Ovi   amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02. 
                                            Amandmane LXVIII - LXXXVII na Ustav Federacije BiH donio je,   također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown s ciljem dodatnog usklađivanja   Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH "o konstitutivnosti   naroda". Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite   vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija   predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Ovi amandmani objavljeni   su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02. 
                                            Amandman LXXXVIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki   predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. aprila 2003. (“vršenje   funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga Federacije, u skladu sa odredbama o   civilnoj komandi iz člana V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom   donošenja ovog amandmana visoki predstavnik je uzeo u obzir kominike Upravnog   odbora Vijeća za implementaciju mira od 28. marta 2003. godine u kojem je   Upravni odbor naglasio potrebu za reformom odbrane s ciljem rješavanja pitanja   koja su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i   Hercegovine za integraciju u evroatlantske strukture. Ovaj amandman objavljen je   u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03. 
                                            Amandmane LXXXIX - XCIV na Ustav Federacije BiH Parlament   Federacije BiH usvojio je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 01. decembra   2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. decembra 2003. godine.   Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. decembra 2003. godine. Usvajanje ovih   amandmana neposredno je vezano za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini koja   predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u evroatlanske integracije. Ovi   amandmani objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03. 
                                            Amandmane XCV - CII na Ustav Federacije BiH donio je visoki   predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. januara 2004. godine, a stupili su na snagu   15. marta 2004. godine (Odluka Visokog predstavnika, «Službene novine Federacije   BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja koja se odnose na   reorganizaciju Grada Mostara. 
                                            Amandmane CIII i CIV usvojio je Parlament   Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma, održanim 24. marta 2004.   godine i 13. aprila 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. aprila   2004. godine. Ovi amandmani stupili su na snagu u ponoć, 14. aprila 2004.   godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04. 
                                            Amandman CIII donijet je u sklopu reforme pravosudnog sistema u Bosni i   Hercegovini i, s tim u vezi, prenošenja ovlaštenja Visokog sudskog i tužilačkog   vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i   Hercegovine kao države. 
                                            Amandman CIV odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s   tim u vezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za neposredan izbor općinskih   načelnika u Federaciji. 
                                            Amandman CV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici   Predstavničkog doma, održanoj 25. maja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda,   održanoj 02. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije   BiH”, br. 33/04. 
                                            I ovaj amandman dio je reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini,   odnosno podrazumijeva prenošenje nadležnosti koja se odnosi na osnivanje   općinskih sudova sa kantonalnog na federalni nivo vlasti. Ovaj amandman stupio   je na snagu u ponoć, 03. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama   Federacije BiH”, br. 33/04. 
                                            Amandmane CVI - CVIII usvojio je Predstavnički dom   Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 12. decembra 2005. godine, i Dom   naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 14. decembra 2005.   godine. I ovi amandmani dio su reforme odbrane u Bosni i Hercegovini i u suštini   predstavljaju potpuno prenošenje nadležnosti Federacije BiH u oblasti odbrane na   državu Bosnu i Hercegovinu. 
                                            Amandmani CVI - CVIII na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć,   14. decembra 2005. godine, a objavljeni su u " Službenim novinama Federacije   BiH”, br. 71/05 . 
                                            Amandman CIX na  Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici  Predstavničkog  doma, održanoj 18. novembra 2008. godine, i na sjednici Doma  naroda, održanoj 30. decembra 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim  novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30.  decembra 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava  Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH.  Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije  BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije  BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih  delegata.